DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1936 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Južno od Sofije, sa pravim alpinskim karakteristikama, dolazi najviša Balkanska planina: Rilo-planina . Rijeka Struma dijeli je od Osogovskih planina. Djelovanje vode i ledenjaka dali su Rilo-Planini alpijske karakteristike. Tu nalazimo brojne nehotične vrhunce i mnoge neprohodne klisure. Najviši vrh (Musala, 2.923 m.) okružen je mnoštvom krševitih vrhunaca, ispod kojih dolazi mnogo alpijskih jezera. Tu je i Ledeno Jezero, najviše na cijelom Balkanskom Poluotoku. U Rili je izvor najvećih bugarskih rijeka: Marice, Meste i drugih. Šuma dolazi ovdje s v e d o 2.000 m. nadmorske visine, a iznad nje su planinski pašnjaci. Vodena snaga Rilo-planine služi za elektrifikaciju Jugozapadne Bugarske. Odavde na daljinu od 80 km. ide voda u sofijski vodovod U Rilo-planini nalazi se i starodrevni Rilski manastir sv. Ivana (sa nekih 300 soba), koji je dao u prošlosti prve bugarske književnike i vodje bugarskoga naroda. Glavni stanovnici Rile su kaluderi. P i r i n je po visini druga Bugarska planina, alpijskog karaktera, između Meste i Strume, sa mnogo dolina i silnih ponora i sa zaoštrenim vrhuncima. Najveći je vrh El-Tepe (2.916 m.). Inače Pirin ima 25 vrhunaca viših od 2.600 m., ima preko 100 jezeraca sa najvećim Popazdolom (Popovim jezerom). Južno od Sofije uzdiže se Vitoša planina (2.285 m.) Teško je prohodna i bez šume. Ispod njezinog Crnog Vrha izvire rijeka Struma. III. Geografski smještaj i utjecaj klimatskih činilaca daju u velikoj mjeri osnovicu za određivanje fito-klimatskih rajona. Pošto su oni od važnosti za šumsko gospodarstvo, razmotrićemo s te strane prilike u Bugarskoj, da bi nam bila razumljivija kasnije naša izlaganja. Treba imati pred očima, da je Bugarska u susjestvu Male Azije, upravo da čini najugoistočniji dio evropskoga kontinenta. U vezi toga ima i mišljenja, da je jugoistočni dio Bugarske — specijalno kraj, koji dolazi istočno od rijeke Marice — u florističkom i u fitogeografskom pogledu veoma blizu Maloj Aziji. Na to mišljenje upućuje prije svega činjenica, da flora u Strandža-planini nema analognosti drugdje u Evropi. Ona u mnogo čemu potsjeća na floru u Maloj Aziji i na Kavkazu, pa zbog toga i taj floristički pojas smatraju nastavkom florističkog pojasa u Maloj Aziji i na Kavkazu. Za posmatranje fitoklimatskih rajona u Bugarskoj treba imati u vidu, da Bugarska leži od česti u neposrednoj blizini mediteranske oblasti, a od česti u blizini stepskog pojasa Južne Rusije i Rumunije. Razumljivo je, da utjecaj i s jedne i s druge strane nije bez posljedica s obzirom na dolazak biljnih vrsta. U vezi toga treba imati pred očima i klimatske oblasti, koje smo već napomenuli. Stepski se utjecaj zapaža u velikoj mjeri u Sjevernoj Bugarskoj. Planinska oblast D e 1 i 0 r m a n formira južnu granicu stepnoga pojasa, kojemu pripada veći dio Dobrudže. Taj rajon ima oko 600 mm oborina i srednju godišnju temperaturu oko 10° C. Glavni maksimum oborina dolazi mjeseca maja, minimum u septembru odnosno u februaru ili martu. Orografske prilike daju ponegdje mogućnosti i za formiranje klimatskih činilaca, koji su analogni onima u Srednjoj Evropi. 10 |