DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1936 str. 12     <-- 12 -->        PDF

Južno od Sofije, sa pravim alpinskim karakteristikama, dolazi najviša
Balkanska planina: Rilo-planina . Rijeka Struma dijeli je od Osogovskih
planina. Djelovanje vode i ledenjaka dali su Rilo-Planini alpijske
karakteristike. Tu nalazimo brojne nehotične vrhunce i mnoge neprohodne
klisure. Najviši vrh (Musala, 2.923 m.) okružen je mnoštvom krševitih
vrhunaca, ispod kojih dolazi mnogo alpijskih jezera. Tu je i Ledeno
Jezero, najviše na cijelom Balkanskom Poluotoku. U Rili je izvor najvećih
bugarskih rijeka: Marice, Meste i drugih. Šuma dolazi ovdje
s v e d o 2.000 m. nadmorske visine, a iznad nje su planinski pašnjaci.
Vodena snaga Rilo-planine služi za elektrifikaciju Jugozapadne Bugarske.
Odavde na daljinu od 80 km. ide voda u sofijski vodovod


U Rilo-planini nalazi se i starodrevni Rilski manastir sv. Ivana
(sa nekih 300 soba), koji je dao u prošlosti prve bugarske književnike
i vodje bugarskoga naroda. Glavni stanovnici Rile su kaluderi.


P i r i n je po visini druga Bugarska planina, alpijskog karaktera, između
Meste i Strume, sa mnogo dolina i silnih ponora i sa zaoštrenim
vrhuncima. Najveći je vrh El-Tepe (2.916 m.). Inače Pirin ima 25 vrhunaca
viših od 2.600 m., ima preko 100 jezeraca sa najvećim Popazdolom (Popovim
jezerom).


Južno od Sofije uzdiže se Vitoša planina (2.285 m.) Teško je prohodna
i bez šume. Ispod njezinog Crnog Vrha izvire rijeka Struma.


III.
Geografski smještaj i utjecaj klimatskih činilaca daju u velikoj mjeri
osnovicu za određivanje fito-klimatskih rajona. Pošto su oni od važnosti
za šumsko gospodarstvo, razmotrićemo s te strane prilike u Bugarskoj,
da bi nam bila razumljivija kasnije naša izlaganja.


Treba imati pred očima, da je Bugarska u susjestvu Male Azije, upravo
da čini najugoistočniji dio evropskoga kontinenta. U vezi toga ima i
mišljenja, da je jugoistočni dio Bugarske — specijalno kraj, koji dolazi
istočno od rijeke Marice — u florističkom i u fitogeografskom pogledu
veoma blizu Maloj Aziji. Na to mišljenje upućuje prije svega činjenica,
da flora u Strandža-planini nema analognosti drugdje u Evropi. Ona u
mnogo čemu potsjeća na floru u Maloj Aziji i na Kavkazu, pa zbog toga
i taj floristički pojas smatraju nastavkom florističkog pojasa u Maloj Aziji
i na Kavkazu.


Za posmatranje fitoklimatskih rajona u Bugarskoj treba imati u vidu,
da Bugarska leži od česti u neposrednoj blizini mediteranske oblasti, a od
česti u blizini stepskog pojasa Južne Rusije i Rumunije. Razumljivo je, da
utjecaj i s jedne i s druge strane nije bez posljedica s obzirom na dolazak
biljnih vrsta. U vezi toga treba imati pred očima i klimatske oblasti, koje
smo već napomenuli.


Stepski se utjecaj zapaža u velikoj mjeri u Sjevernoj Bugarskoj. Planinska
oblast D e 1 i 0 r m a n formira južnu granicu stepnoga pojasa, kojemu
pripada veći dio Dobrudže. Taj rajon ima oko 600 mm oborina i
srednju godišnju temperaturu oko 10° C. Glavni maksimum oborina dolazi
mjeseca maja, minimum u septembru odnosno u februaru ili martu.


Orografske prilike daju ponegdje mogućnosti i za formiranje klimatskih
činilaca, koji su analogni onima u Srednjoj Evropi.


10