DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1936 str. 15 <-- 15 --> PDF |
7) Zamljište označeno sa 10 jest aluvijum poplavnih površina üz rijeke i na obalama jezera. U vezi klimatskih i pedoloških osobina imamo u Bugarskoj 7 f i t oklimatskih rajona: 1) Dunavski bez crnomorskog primorja; 2) Staro-Planinski bez najistočnijeg primorskog dijela; 3) Sjevero-trakijski, t. j. južnobugarska ravnica uključivši ovamo Srnenu goru i Sakar-Planinu; 4) Crnomorsko-primorski rajon; 5) Strandža-planina; 6) Planinski rajon u jugozapadnoj Bugarskoj sa Vitošom, Rilom, Rodopima, Pirinom, Osogovskim planinama, kojima se prudružuju manje planine i to Ljuljin, Visker, Verila, Plana i druge. Ovamo spada Srednja gora u većem dijelu, pa polja: Sofijsko, Samokovsko, Radomirsko, Perniško, Razloško i t. d. 7) Istočno-makedonski fitoklimatski rajon u dolinama rijeka Meste i Strume sa planinskim masivima Bjelasica, Alibotuš i Ogražden. Ad 1. Dunavski rajon. Ovaj rajon dolazi na sjeveroistočnom dijelu balkanskog poluotoka. Zbog orografskih prilika ne dolazi ovdje blagotvoran utjecaj ni Jadranskoga ni Bijeloga mora. Tu je od najvećeg utjecaja za fitoklimatske odnose blizina stepske oblasti, koja je u Dobruči i u Istočnoj Rumuniji. Ovaj se kraj može smatrati produžetkom velikih stepskih područja Jugoistočne Evrope, koja zalaze i duboko u Aziju. Južnu i zapadnu granicu ovoga rajona čini planinski lanac Stara Planina ili Balkan. Zbog prevelike udaljenosti ne mogu imati puno utjecaja Karpati, ali se ipak ponešto osjeća njihov utjecaj na najzapadnijem dijelu ovoga rajona. Dunav čini sjevernu granicu sa nadmorskom visinom između 15 i 35 m (35 m kod ušća Tirnoka, a 15 na granici Dobrudže). Teren se od Dunava prema unutrašnjosti razmjerno vrlo brzo diže, pa ponegdje i u samoj njegovoj blizini nalazimo nadmorske visine i od 200 m (Lom, Nikopolj, Svištov) ili prelazi tu visinu (Orehovo, Ostrov, Vidin). U dolinama nekojih glavnijih pritoka Dunava nalazimo terene ispod 100 m nadmorske visine (uz Isker, Osm, Jantru, Rosicu), pa i podalje od njihovog ušća u Dunav, na 50—70 km u unutrašnjosti. Napomenuli smo, da je važan činilac u fitoklimatskom pogledu S t a- r a P 1 a n i n a, koja se u glavnom pruža u smjeru istok — zapad. Vegetacija je u vezi sa klimatskim prilikama kao i karakteristikama zemljišta. Uz Dunav dolazi slaba stepska vegetacija. Jedino u riječnim dolinama i u vlažnim uvalama vegetacija je nešto jača od šiblja i drveća analogno vegetaciji u južno-ruskoj stepi. Tu je intenzivna zemljoradnja i jaka popaša, pa je prvotna stepna vegetacija gotovo iščezla. Od šumskih vrsta mnogo se kultivira bagrem. Na gajnjačama dolazi hrast i bukva. 13 |