DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1936 str. 15     <-- 15 -->        PDF

7) Zamljište označeno sa 10 jest aluvijum poplavnih površina üz rijeke
i na obalama jezera.
U vezi klimatskih i pedoloških osobina imamo u Bugarskoj 7 f i t oklimatskih
rajona:
1) Dunavski bez crnomorskog primorja;
2) Staro-Planinski bez najistočnijeg primorskog
dijela;
3) Sjevero-trakijski, t. j. južnobugarska ravnica
uključivši ovamo Srnenu goru i Sakar-Planinu;
4) Crnomorsko-primorski rajon;
5) Strandža-planina;


6) Planinski rajon u jugozapadnoj Bugarskoj sa
Vitošom, Rilom, Rodopima, Pirinom, Osogovskim planinama,
kojima se prudružuju manje planine i to Ljuljin,
Visker, Verila, Plana i druge. Ovamo spada Srednja
gora u većem dijelu, pa polja: Sofijsko, Samokovsko,
Radomirsko, Perniško, Razloško i t. d.


7) Istočno-makedonski fitoklimatski rajon u dolinama
rijeka Meste i Strume sa planinskim masivima Bjelasica,
Alibotuš i Ogražden.


Ad 1. Dunavski rajon.


Ovaj rajon dolazi na sjeveroistočnom dijelu balkanskog poluotoka.
Zbog orografskih prilika ne dolazi ovdje blagotvoran utjecaj ni Jadranskoga
ni Bijeloga mora. Tu je od najvećeg utjecaja za fitoklimatske odnose
blizina stepske oblasti, koja je u Dobruči i u Istočnoj Rumuniji. Ovaj
se kraj može smatrati produžetkom velikih stepskih područja Jugoistočne
Evrope, koja zalaze i duboko u Aziju.


Južnu i zapadnu granicu ovoga rajona čini planinski lanac Stara Planina
ili Balkan. Zbog prevelike udaljenosti ne mogu imati puno utjecaja
Karpati, ali se ipak ponešto osjeća njihov utjecaj na najzapadnijem dijelu
ovoga rajona. Dunav čini sjevernu granicu sa nadmorskom visinom
između 15 i 35 m (35 m kod ušća Tirnoka, a 15 na granici Dobrudže).
Teren se od Dunava prema unutrašnjosti razmjerno vrlo brzo diže, pa ponegdje
i u samoj njegovoj blizini nalazimo nadmorske visine i od 200 m
(Lom, Nikopolj, Svištov) ili prelazi tu visinu (Orehovo, Ostrov, Vidin).
U dolinama nekojih glavnijih pritoka Dunava nalazimo terene ispod 100
m nadmorske visine (uz Isker, Osm, Jantru, Rosicu), pa i podalje od njihovog
ušća u Dunav, na 50—70 km u unutrašnjosti.


Napomenuli smo, da je važan činilac u fitoklimatskom pogledu S t a-
r a P 1 a n i n a, koja se u glavnom pruža u smjeru istok — zapad.


Vegetacija je u vezi sa klimatskim prilikama kao i karakteristikama
zemljišta. Uz Dunav dolazi slaba stepska vegetacija. Jedino u riječnim dolinama
i u vlažnim uvalama vegetacija je nešto jača od šiblja i drveća
analogno vegetaciji u južno-ruskoj stepi. Tu je intenzivna zemljoradnja
i jaka popaša, pa je prvotna stepna vegetacija
gotovo iščezla. Od šumskih vrsta mnogo se kultivira bagrem.
Na gajnjačama dolazi hrast i bukva.


13