DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1936 str. 18 <-- 18 --> PDF |
Ad 2. Staro-planinski fitoklimatski rajon. Ovaj se rajon pruža od zapadne granice Bugarske pa do istočnog dijela Stare Planine, do crnomorskog fitoklimatskog rajona. To je od prilike ondje, gdje nadmorska visina Stare Planine iznosi 500 do 600 m. i gdje dolazi sliv donje Kamčije. U orografskom pogledu nije taj rajon u svemu podjednak. Stara Planina se na dva mjesta uzdiže visoko (na zapadnom i srednjem svome dijelu) pa na taj način nastaju i dvije jače depresije — jedna uz rijeku Iskar, a druga, na istočnom kraju Planine. Sjevernoj ekspoziciji pripada daleko prostranije područje nego južnoj. U hidrografskom pogledu veći dio leži u slivu Dunava, manji u slivu Crnog mora i Marice odnosno Bijelog mora. Stara je planina u velikoj mjeri izgrađena od vapnenca. Kserofitizam planinske flore javlja se kao reakcija na to. Klimatske prilike su vrlo interesantne. Minimalna oborina zabilježena je 1902 god. (u svemu 793 mm), a maksimalna 1901 god. (u svemu 1.553 mm). Maksimum je redovito u junu, a minimum u januaru. Od sredine novembra do kraja aprila stvara se redovito sniježni pokrov, čija maksimalna debljina nije ispod 50 cm. Na nekojim staništima leži snijeg i za vrijeme ljetnih mjeseci (na visinama od 2000 m i više). Pojas mješovite hrastove šume siže do 600—800 m. i sastoji se od vrsta Q. s e s s i 1 i f 1 o r a, Q. pedunculiflora, Castenea vesca, Carpinus betulu s, Coryllus avellana, Pirus communis, Pirus malus, Crataegus monogyna, Prunus spinös a, Ligustrum vulgare i t. d. U tome pojasu dolazi kultura zrnatih usjeva, voća i loze. Nad tim pojasom dolazi pojas bukove šume, koji siže sve do 1.550—1.700 m., u kojemu razlikujemo donji i gornji dio. U donjem dijelu u bukovoj sastojini dolazi Populus tremula, Carpinus betulu s, Alnus g lutin os a, Ulmus montan a, Pirus communis, Pirus malus, Crataegus monogyna, Crataegus oxyacantha, Evonymus europaeus, Acer campe stre, Tilia argen te a, Tilia grandi f o 1 i a, Viburn um 1 a ntana, Viburnum opulus i dr. U gornjem višem dijelu dolazi Abies pectinata, Salix caprea, Betula alba, Sorbus aucuparia, Sorbus torminalis, Acer pseudoplatanus, A. visianii, Sambucus race m o s a. Tu dolazi i Juniperus nana i Nardus strict a. Na više staništa, a specijalno na istočnom dijelu Stare Planine, dolazi Fagus orientalis. Nad bukovim pojasom dolazi pojas četinara, širok 50—200 m. Tu je Picea excelsa, na čijoj gornjoj granici dolazi Pinus montana. Najviše položaje zauzima visoko-planinski pojas, pojas alpijskih pašnjaka, suvata. U Gabrovskom dijelu Stare Planine čini u bukovoj sastojini donju sastojinu Prunus lauro-cerasus. Izgleda da su se u toku vremena izmjenili fitoklimatski pojasi Stare Planine. Utjecaj čovjeka, čini se, potisnuo je četinare. Sudeći po nazivu mjesta izgleda, da je tu bilo negda i borove šume. 16 |