DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1936 str. 18     <-- 18 -->        PDF

Ad 2. Staro-planinski fitoklimatski rajon.


Ovaj se rajon pruža od zapadne granice Bugarske pa do istočnog dijela
Stare Planine, do crnomorskog fitoklimatskog rajona. To je od prilike
ondje, gdje nadmorska visina Stare Planine iznosi 500 do 600 m. i gdje
dolazi sliv donje Kamčije.


U orografskom pogledu nije taj rajon u svemu podjednak. Stara Planina
se na dva mjesta uzdiže visoko (na zapadnom i srednjem svome dijelu)
pa na taj način nastaju i dvije jače depresije — jedna uz rijeku Iskar,
a druga, na istočnom kraju Planine. Sjevernoj ekspoziciji pripada daleko
prostranije područje nego južnoj.


U hidrografskom pogledu veći dio leži u slivu Dunava, manji u slivu
Crnog mora i Marice odnosno Bijelog mora.
Stara je planina u velikoj mjeri izgrađena od vapnenca. Kserofitizam
planinske flore javlja se kao reakcija na to.


Klimatske prilike su vrlo interesantne. Minimalna oborina zabilježena
je 1902 god. (u svemu 793 mm), a maksimalna 1901 god. (u svemu 1.553
mm). Maksimum je redovito u junu, a minimum u januaru. Od sredine
novembra do kraja aprila stvara se redovito sniježni pokrov, čija maksimalna
debljina nije ispod 50 cm. Na nekojim staništima leži snijeg i za
vrijeme ljetnih mjeseci (na visinama od 2000 m i više).


Pojas mješovite hrastove šume siže do 600—800 m. i sastoji
se od vrsta Q. s e s s i 1 i f 1 o r a, Q. pedunculiflora, Castenea
vesca, Carpinus betulu s, Coryllus avellana, Pirus communis,
Pirus malus, Crataegus monogyna, Prunus spinös
a, Ligustrum vulgare i t. d. U tome pojasu dolazi kultura
zrnatih usjeva, voća i loze.


Nad tim pojasom dolazi pojas bukove šume, koji siže sve do
1.550—1.700 m., u kojemu razlikujemo donji i gornji dio. U donjem
dijelu u bukovoj sastojini dolazi Populus tremula, Carpinus
betulu s, Alnus g lutin os a, Ulmus montan a, Pirus
communis, Pirus malus, Crataegus monogyna, Crataegus
oxyacantha, Evonymus europaeus, Acer campe stre,
Tilia argen te a, Tilia grandi f o 1 i a, Viburn um 1 a ntana,
Viburnum opulus i dr.


U gornjem višem dijelu dolazi Abies pectinata, Salix
caprea, Betula alba, Sorbus aucuparia, Sorbus torminalis,
Acer pseudoplatanus, A. visianii, Sambucus race
m o s a. Tu dolazi i Juniperus nana i Nardus strict a.


Na više staništa, a specijalno na istočnom dijelu Stare Planine, dolazi
Fagus orientalis.
Nad bukovim pojasom dolazi pojas četinara, širok 50—200 m. Tu je
Picea excelsa, na čijoj gornjoj granici dolazi Pinus montana.
Najviše položaje zauzima visoko-planinski pojas, pojas
alpijskih pašnjaka, suvata.
U Gabrovskom dijelu Stare Planine čini u bukovoj sastojini donju
sastojinu Prunus lauro-cerasus.


Izgleda da su se u toku vremena izmjenili fitoklimatski pojasi Stare
Planine. Utjecaj čovjeka, čini se, potisnuo je četinare. Sudeći po nazivu
mjesta izgleda, da je tu bilo negda i borove šume.


16