DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1936 str. 29     <-- 29 -->        PDF

Ing. TEODOR ŠPANOVIĆ (SARAJEVO):


DELIBLATSKl PIJESAK


(LES SABLES DE DELIBLATO)


I. OPIS DELIBLATSKOGA PIJESKA.
Geografska oznaka i položaj Deliblatskoga Pijeska. U Donjemu Banatu
nalazi se nama svima po čuvenju poznata pješčana pustinja »Deiiblatska
Peskulja«, »Deliblatski Peščar«, »Deliblatski živi pijesak«, ili jednostavno
»Deliblatski Pijesak« ili samo »Pijesak«. Pijesak se naziva Deliblatskim
zato, jer ga se najviše nalazi u okolici sela Deliblata. Deliblatski
Pijesak ima eliptičan oblik u smjeru jugoistok-sjeverozapad, kako duva
košava. Današnji Deliblatski Pijesak opkoljen je unaokolo naseljima Jasenovo,
Uljma, Banatski Karlovac, Alibunar, Vladimirovac, Mramorak,
Deliblato, Dubovac, Kajtasovo i Grebenac.


Sav je Deliblatski Pijesak izbrazdan uvalama, dolinama i bregovima


i to u glavnom od jugo-istoka prema sjevero-zapadu. Brda su prema sre


dini najviša, dok prema okolnim selima bivaju sve niža. Najniža su mjesta


ona prema Dunavu. Nadmorska visina terena varira između 75 i 194 m.


Najviši su vrhovi Crni Vrh (191 m.) i Plutz (194 m.) na sjevero-zapadnom


dijelu Deliblatskoga Pijeska.


Deliblatski se Pijesak svojim naročitim karakterom i osobinama razli


kuje od drugih zemljišta. On ima zasebnu svoju klimu, zasebno svoje zem


ljište, zaseban svoj edaphon, zasebnu svoju floru, prouzrokovanu poseb


nim naročitim geološkim djelovanjem i abnormalnošću klime. Deliblatski


Pijesak zato i predstavlja jedan zaseban geobotanički i klimatski reon.


Poradi ovih svojih specijalnih osobina Pijesak zahtijeva i zaseban način


gospodarenja. Zbog svoga naročitoga karaktera i osobina zaslužuje da se


o njemu zasebno govori i piše.
Opisani je dio Pijeska bio u prošlom stoljeću najdivlji, on je bio
pokretan, pomičan, zašto je i nazvan Deliblatskim živim pijeskom, pa je
zato austro-ugarskoj državi trebalo poduzeti stanovite mjere da se pokretanje
i putovanje pijeska spriječi ili da se pijesak smiri. Pijesak je zbilja
1907 g. konačno vezan i umiren i mi danas nemamo više živoga pijeska
nego jednostavno pijesak, koji se mora isto tako tretirati kao i svi ostali
nepokretni i smireni pijeskovi.


U novije doba postoji čitava specijalna nauka o pošumljanju aridnih
predjela, naročito pjeskovitih, kao što je Deliblatski Pijesak, pa ćemo i mi
ovdje u našemu prikazu nastojati da se okoristimo dosad stečenim iskustvima,
..


Pedološke prilike Deliblatskoga Pijeska. Reljef Deliblatskoga Pijeska,
ma da nije pravilan, ipak pokazuje izvjestan sistem, pokazuje visoke dijelove,
nanose ili dune (kamo ga je, dok bio pokretan, nanosio vjetar)
opet niža mjesta, udolice, doline, uvale, žljebove, odakle ga je vjetar odnosio.
Po smjeru vjetra trebali bi nanosi da budu okomiti na vjetar, a to
je ovdje samo u rjeđim slučajevima, dok u glavnom brda imaju smjer
vjetra košave. To dolazi otuda, što je vjetar kod nošenja naišao na stanovite
zapreke (drveće ili grmlje) i tu — tjerajući pijesak pred sobom —


27