DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1936 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI h sr GOD, 60 JANUAR 1936 Dr. JOSIP BALEN (ZEMUN) : POGLEDI NA ŠUMARSTVO BUGARSKE (VUES SUR L´ÉCONOMIE FORESTIERE DE LA BULGARIE) U nizu manifestacija o zbližavanju bugarskoga i našega naroda uzela su učešća i šumarska udruženja i s naše i s bugarske strane. I članovi Bugarskog šumarskog udruženja i članovi našeg udruženja priredili su uzajamne ekskurzije. Braća Bugari bili su kod nas od 22 jula do 2 augusta 1935., a predstavnici Jugoslovenskog šumarskog udruženja vratili su im posjetu u vremenu od 22—31 augusta 1935 god. I jedna i druga ekskurzija imale su puni uspjeh. A to je i sasvim ra zumljivo. Jer malo ima staleža, koji se zaista mogu tako dobro razumjeti kao šumari naši i bugarski, malo u kome staležu ima toliko jakih uslova za zbližavanje baš kao u staležu šumarskom. Evo zašto je tome tako. Velik je broj bugarskih šumara svršio svoje studije u Jugoslaviji (u Križevcima i u Zagrebu), pa su im veze sa nastavnicima i sa drugovima, a onda i sa zemljom, u kojoj su proveli najljepše svoje godine, jake i žive. K tome treba dodati da su izvjesni stupili i u bliže porodične veze s nama. Ali osim toga ima još jedan vrlo dubok i neoboriv razlog, koji zbližava šumare jedne i druge zemlje, a to je rad u gotovo podjednakoj sredini, na rješavanju više ili manje podjednako teških i važnih pitanja. Ako se zamimislimo u odnos šume prema najbrojnijem staležu i kod nas i u Bugarskoj — prema staležu seljačkom — brzo ćemo doći do osvjedočenja, da je tome doista tako: ne samo namicanje drveta za ogrijev i gradju, pa namicanje sijena sa šumskih čistina, nego naročito pitanje o namicanju stočne hrane iz lisničkih šuma, satihšumskihlivada zasebne vrste, davanje zaposlenja u šumi, zaštićivanje produktivnih zemljišta vezanjem i umirivanjem bujica i vododerina pa pošumljavanje golijeti — pitanju su, koja se javljaju u malone istim stanišnim prilikama, a u svakom slučaju u gotovo identičnim socijalnim prilikama i kod nas i u Bugarskoj. I na jednoj i na drugoj strani veliki je dio naroda vezan za šumu. Ona mu je u mnogo slučajeva izvor uslova za život, bilo direktno bilo indirektno, ona ga hrani i brani. I upravo su ti momenti od naročite važnosti, kad govorimo o osnovici za zbližavanje šumarskih stručnjaka: radeći gotovo u podjednakim prilikama moći će jedni drugima da budu pri ruci u stručnoj saradnji. Jer nema zbora, da su nam rezultati rada susjedne Bugarske daleko bliži i korisniji nego velik dio rezultata u šumarstvu zapadno-evropskih država. 1 |