DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1936 str. 34 <-- 34 --> PDF |
113.68—115.20 m: glina smeđe-masne boje, 115.20—118.14 „ : glina ljubičasto-plave boje, 118.14—121.10 „ : žuti glineni pijesak, 121.10—150.60 „ : žuto-sivi pješčani kamen, 150.60—181.60 „ : isto sa brekčijama, 181.60—184.01 „ : siva glina, 184.01—185.48 „ : sivi fino presovani pješčani kamen, 185.48—200.26 „ : sivi pješčani kamen sa brekčijama. Iz ovoga se vidi, da su sitniji koloidni dijelovi nošeni na niže i u obliku mehaničkoga taloga taloženi. Voda u uzgoju bilja ima presudnu ulogu. Ona je glavni nosilac života, glavni faktor zemljištne dinamike; ona služi kao sredstvo za rastvor soli, ona služi kao transportno i plastično sredstvo kod ishrane biljki i održanja turgora. Vlažan je pijesak čvršći, jer mu je adhezija veća. Gdje ima vode ili vlage, tu se i bilje dobro razvija. Potreba i prisustvo vode nigdje se tako dobro ne uočuje kao baš na Deliblatskom Pijesku. Kad je vlažna godina sa dosta oborina i trava, raste i drveće da ne može biti bolje. Dok još u proljeću ima zimske vlage, drveće i trava lijepo napreduje, sve dok se nastupom suše u ljetu to naj«dared ne prekine, jer nema za uzgoj bilja potrebne vlage. Trava se osuši, a drveće životari. Osjetljivije vrste drveća izgube lišće i osuše se. Količina vode, koju može pijesak upiti da bude zasićen, iznosi prema Kerner u tek 17.5—27.5% težine, već prema finoći zrnaca (čestica). Maksimalni vodeni kapacitet ili zasićenost iznosi po Schiibler u kod krupnoga pijeska 16%, sitnoga pijeska 12%, kod pjeskovite gline 45.7% i kod teže gline 47,7%. Higroskopične vode kao i vode bubrenja čist pijesak i nema, pa zato nema kod njega kod primanja i gubljenja vlage promjene volumena. Ako pijesak ima više primjesa humusa i gline, to će imati i više higroskopične vode. Po Kerner u je pijesak kod Pešte od veličine 0.12—0.25 mm. imao 1.82—0.42% težine. Glina može iz zraka upiti vlage 24, vapnenac 175, a humus 60 puta više nego pijesak. Pijesak upija oborinsku vodu zbog svoga jačega kapilariteta dosta dobro i brzo je otprema na niže. Relativni vodeni kapacitet kod pojedinih vrsta zemljišta iznosi u procentima: kod dubine sloja: kod sitne zemlje: kod sitnog pijeska: kod krup. pijeska: 0—10 cm. 25.5 6.3 3.7 10—25 31.6 6.4 4.1 25—40 35.5 7.1 4. - 40—55 , 55—70 , 70—85 , 85—100 , 39.7 42.4 42.9 43.5 13.— 36.6 41.1 41.5 4.8 4.4 4.6 18.2 Kako pijesak brzo prima vodu, tako je brzo i ispušta. Uvijek bolje i prije ispušta je onaj pijesak, koji ima veće kapilare i kome je relativni vodeni kapacitet površinskoga sloja malen. Sporije ispušta vlagu onaj pijesak, koji sadrži više gline i humusa. Od 100 dijelova vode po S c h ü b 1 e- r u u roku od 4 sata kod temperature od 19° C ispusti čisti krupniji pije 32 |