DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1936 str. 35 <-- 35 --> PDF |
sak 88.4, glina 31.9, sitni krečnjak ili vapnenac 28, humus 20.5. Izgubiće 90 dijelova vode čisti krupniji pijesak za vrijeme od 4.07 sati, glina za 11.28 sati, sitni krečnjak za 12.83 i humus za 17.55 sati. Po Kerner u gubi čisti pijesak u roku od 24 sata i kod temperature od 12.5° C već prema veličini svojih zrnaca ove procentualne količine vode: kod veličine od 0.12 mm 76.1%, kod veličine od 0.17 mm. 85.4%, kod veličine od 0.25 mm. 96.4%. Gubljenje je vlage i dovođenje vode iz donjih slojeva u gornje po M e i s t e r u brže nego odvođenje vode u dubinu. Izdavanje ili isparivanje vlage pospješuje veća temperatura i vjetrovi, a ovdje u prvom redu košava, te površinski pokrov. Košava oduzima zemlji vlagu i onda, kad je temperatura niska, dakle i zimi. Zemljište pod šumom gubi manje vlage nego otvoreno zemljište; rastresito i obrađeno zemljište manje od neobrađenoga. Vlažnost zemljinih slojeva mijenja se prema godišnjim dobama. Po Izmailjskom e vlažnost je zemljinih slojeva na ispitivanom zemljištu u 2 m. dubine bila od decembra do februara 16.5%, od marta do maja 16%, od juna do augusta 14.5% i od septembra do novembra 14.4%. Najveća je oscilacija, razumije se, u površinskom sloju. Tako po podacima Izmailjskog a godišnja je oscilacija vlage bila na dubini od 0—4 cm. 19%´, na dubini od 12—16 cm. 6.3%, na dubini od 32—38 cm 3.5%, te na dubini od 44—48 cm. 3.2%. Oborinsku vodu pijesak (kao nestrukturno ili slabo strukturno zemljište sa većim kapilarama i većim sadržajem vapnenca) brzo upija i otpravlja na niže u obliku ocjedljive vode sve do jednoga sloja, koji vodu zadržava. Tu se ona javlja kao donja ili gornja podzemna voda. Taj je sloj kod donje podzemne vode obično sloj gline ili scementirana pješčana ploča, no može biti isto tako i sloj samoga pijeska, koji je pod velikim pritiskom sabijen. Kod gornje je podzemne vode taj sloj obično scementirana pješčana ploča. Kopanjem bunara na pijesku moglo se ustanoviti, da se voda na južnim (nižim i Dunavu bližim) dijelovima nalazi na 2—7 m. dubine, pa se i javlja na par mjesta u obliku izvora (Otuda i naziv Vrela); na ostalim pak (sjevernijim i višim) mjestima u dolinama nalazi se ona do 50 m. dubine, dok na brdima po svoj prilici još i više. Voda u motornim bunarima dolazi do visine od 47.70 m. ispod površine. Iz ovoga se vidi, da nivo kapilarne podzemne vode nije horizontalan, nego da se akomodira donekle površini terena. Vidi se i to, da taj nivo nije jednak sa razinom vode Dunava, nego je od ovoga viši. Iz pomenutih se fakata može odmah razumjeti, sa kakovim se preprekama mora drveće boriti, da dospije sa žiljem do potrebne minimalne vlage, i kakovo drveće možemo na pojedinim mjestima uzgajati. Absorpcija pijeska spram hranivih sastojaka u tekućem stanju vrlo je slaba. Po Grouve-u u 1000 grama zemlje može da apsorbuje pijesak 22.5—24.4 dijela kalija, 18.6—21.5 dijela amonijaka i 6.4—21.5 dijelova fosforne kiseline. Dobra zemlja može da absorbuje 66—137 dijelova kalija, 35—134 dijela amonijaka i 32—135 dijela fosforne kiseline; dakle opet dijelovi sa finijim česticama, sa više gline i humusa mogu da apsorbuju više. Absorpcija plinova iz zraka isto je kod pijeska slabija nego kod boljega zemljišta. Nitrogen ili azot mogu pojedine biljke da uzimaju pomoću bakterija Äzotobacter chroococcum i Clostridium Pasterianum ili još u većoj količini pomoću bakterija, koje žive na kvržicama žilja leptirnjača 33 |