DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1936 str. 39 <-- 39 --> PDF |
Tabela 3 Vrijeme u satima, kad je nastupio maksimum ili minimum i zakašnjenje Na dubini na površini od 15 cm od 30 cm od 60 cm Maksimum 14 16 22 6 Minimum 4 6 18 18 Zakašnjenje 2 2 8-6 16-14 Godišnji minimum zakasni na dubini od 80 cm. 32 dana, na dubini od 160 cm. 46 dana i na dubini od 320 cm. 41 dan. Sposobnost zagrijavanja zemljišta, ovdje pijeska, do svoga optimuma pospješuje uzgoj stanovitih biljki, preko toga optimuma sprečava ga. Koliku ulogu igra humus kod svakoga zemljišta, a napose kod Deliblatskog Pijeska već je djelomično i govoreno. Kod predlaganja mjera za poboljšanje i popravljanje zemljišta prva je i glavna težnja za stvaranjem humusa i listinca. Humus — kao produkt rastvaranja organskih materija uz pomoć kisika ili bez njega uz pomoć bakterija, gljiva i drugih humifikatora — može najlakše da se rastvori i da dade biljkama potrebne hranive sastojke. On ujedno potpomaže rastvaranje drugih minerala. Humus popravlja fizikalna i kemijska svojstva zemljišta, on ga boije veže, on reguliše velike opreke topline i svjetla i čuva zemlju od suvišnoga isparivanja, bilo to sušom ili vjetrom. Na Deliblatskom Pijesku nalazimo vrlo lijepe primjere rada biljki i malih životinjica u stvaranju i sakupljanju humusa. Dijelovi pokriveni i bolje zatvoreni drvećem daju vrlo lijepe i dosta debele naslage listinca i prostirke, što se ne opaža samo kod bora i lipe, nego i kod bagrema, topole i grmlja. Vrlo se dobro vidi, koliko je raslinstvo na ovakovim mjestima bolje i naprednije od okolišnjega. Taj humus nije niti suv niti kiseo, nego blag, jer je kod takovih prilika (potrebne zasjene, topline i vlage) rad aerobnih i anaerobnih bakterija i gljiva paralelan i uravnotežen, pa se pod utjecajem prvih uz prisustvo oksigena vrši oksidacija, a pod utjecajem drugih uz nedovoljno prisustvo oksigena redukcija. Nešto bolji dijelovi pokriveni travom daju u zoni Deliblatskog Pijeska tako zvani travni blagi humus koji se nagomilava u gornjim slojevima zemlje u glavnom od izumrlog žilja trava i koji je sličan crnicama ili černozemu, koji se stvara pod istim ili vrlo sličnim uslovima, pošto taj dio pijeska spada u područje semiaridne istočne klime poput ruskih stepa. Pijesak sam, kvare i silikati po svojim osobinama čini mehaničku osnovu zemljišta, on međutim sam vrlo slabo uzima učešća u kemijskim promjenama, nego većinom služi kao rezerva. Pijesak je sipak, rastresit i lako obradiv, te za vodu, zrak i žilje probojan. Pijesak kao skelet i inertni sastav zemljišta ublažava prekomjernu energiju aktivne gline (sljepljivanje i vezivost). Pijesak reguliše i ublažuje procese, te im daje mirniji tok, 37 |