DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1936 str. 49     <-- 49 -->        PDF

predispozicije za njihovo pravilno shvatanje šumarstva. Kako će onda šumarska propaganda
uspevati u tim slojevima^ i kakvi će žalosni rezultati biti postignuti, kada vidimo
da jedna ogromna većina inteligencije još nema pravilno shvatanje i ne vidi
pravi značaj šumarstva u današnjoj društvenoj zajednici. Danas se nažalost šumarstvo
i svi mnogobrojni problemi sa njim u vezi obično upoznavaju preko raznih afera
i skandaloznih rubrika dnevne štampe. Tako dolazimo do toga apsurda, da s jedne
strane imamo u javnosti napr. jednu milijunsku aferu sa šumama, a sa druge strane
stupanje u život zakona o kozama. Javnost u svojoj neobaveštenosti dolazi u prirodnu
situaciju da ovakvu pojavu prima sa jednom veselom ironijom života, jer oni rezonuju,
da je vrlo komično, ako se donosi zakon, koji će sprečit, da koze ne brste lišće, dok
se na drugoj strani vodi sudski proces, koji istražuje krivice za milijonske štete, kojima
je država oštećena u šumama. U takvom momentu nije se našao niko, ko bi to objasnio
i uzeo u zaštitu sve one principe modernog šumarstva. Javnost je ostala neobaveštena,
da — i ako su na dnevnom redu milionske afere — ipak koze ostaju mnogo veći neprijatelj
našim šumama. Na taj način može se napraviti jedno originalni!, upoređenje,
kojim bi se neobavešteni upoznali sa suštinom celoga konkretnog slučaja. Za vreme
Svetskoga Rata, kada su milijoni najboljih ljudi ginuli na frontovima, nikome nije padalo
naprimer napamet, da ukine cepljenje dece protiv raznih zaraznih bolesti. A isto
i tada se mogao naći neki duhoviti »genije«, koji bi mogao reći: »Zašto se mučite sa
tim cepljenjem i spašavate tu decu? Zar ne vidite, da tamo na frontu izgiboše toliki
ljudi ... ?


Gotovo analogan je slučaj i ovaj sa šumarskim aferama i zakonima o kozama. U
tome je pogledu naša propaganda ostala mrtva.


Ovakovih primera ima mnogo i ako ih posmatramo samo kroz dnevnu štampu,
dolazimo do saznanja, da bi se baš kroz tu dnevnu štampu morala pokrenuti živa i
smišljena akcija na jednoj popularnoj propagandi našega šumarstva, U takvom pogledu
interesantno je navesti i jedan primer uzet iz dnevne štampe. Jedan beogradski dnevni
list (Politika od 22 sept. p. g.) doneo je jedan članak, u kome se pokušava da lansira
nekakav nameštaj u seljačkom stilu, a koga izrađuju u Sloveniji primitivni majstori. Pisac
istoga članka u pustoj neobaveštenosti, sasvim naivno preporučuje, da se takav
nameštaj što više kupuje. Naročito ističe jeftinu cenu, t. j . 3200 dinara, koju smatra
mnogo povoljnijom nego visoke cene fabričkog nameštaja. Međutim za izradu ovakvog
seljačkog nameštaja, kod najpribližnije kalkulacije, dolazimo do činjenice, da je tu potrebno
najmanje 5 puta više drveta, nego što se uzima kod fabričke izrade. Kako se
za ovaj nameštaj uzima hfastovo i jelovo drvo, to mora biti jasna količina drveta, koja
se mora poseći, da bi jedan takav majstor napravio nešto, što će se upotrebiti kao
kućni nameštaj. Glomaznost takvih predmeta, njihova težina i najzad sumnjiva estetika
još više isključuju onu praktičnu i racionalnu šansu, koja je potrebna za lansiranje i
potrošnju u masi. Pa ipak moramo napomenuti, da je čest slučaj da ovakve ideje nalaze
svoje pristalice, usprkos svemu gore navedenom. Mi šumari najbolje moramo znati,
šta će biti, ako se počne za ovakve stvari šeći 5 puta i (više stabala, nego što je za iste
potrebe uobičajeno. U ovakvim slučajevima mi nesmemo gledati samo onaj momenat,
kojim se često želi podiči narodna privreda i potrošnja domaćih proizvoda. Ovde je
glavni momenat rentabilnost i racionalnost, pa u tome pogledu moramo biti štedljiviji.
Posle ovakvog slučaja može neko da dodje i da preporučuje izradu seoskih ognjišta,
koja gutaju drvo i pretvaraju ga u — dim. A u svim tim slučajevima naša je dužnost
da ukažemo na svu nemogućnost i nepraktičnost takvih ideja, jer time činimo akt jedne
stvarne propagande i popularizacije šumarstva u današnjem životu. Tako shvaćena
propaganda ima ogromno polje za rad u svima slojevima našega naroda i u tome
pravcu i najmanji rezultat imaće velike vrednosti za savremeno šumarstvo.


Posmatrajući dosadašnji rad na popularizaciji šumarstva i posmatrajući opšte


prilike i okolnosti, pod kojim se danas nalazi naše šumarstvo, moramo osetiti, da u to


47