DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1936 str. 58 <-- 58 --> PDF |
gom. Radi toga može se vidjeti, da države, koje nisu u posjedu izvora nafte i velikih množina kamenog ugljena, rade najviše na usavršavanju i povećanju pogona motora sa upojnim plinom iz drva ili drvnog uglja. U tom radu stoji na prvom mjestu Njemačka, pa zatim Švicarska, Francuska, čehoslovačka, itd. U Njemačkoj nastoji država da dođe do što veće upotrebe generatora za proizvodnju upojnog plina iz drva, te je naređeno u martu 1935 g., da svaki kupac po priloženoj potvrdi o kupnji istoga ima da dobije pomoć iz državne kase. Ta pomoć iznosi 600 RM za generator ugrađen na motorno vozilo, a 300 RM za generator ugrađen kod nepomičnog pogona. Novčana pomoć dostavlja se tvornici, kod koje je generator kupljen. Osim toga, da bi se omogućio što bolji promet motornih vozila tjeranih upojnim Dlinom iz drva, naredila je državna vlast da se imadu osnovati na svim glavnim cestama i raskršćima prodavaone drva u svrhu prodaje istoga upravljačima motornih vozila. Te prodavaone stoje pod nadzorom organa vlasti. Potrebno drvo dobivaće vlasnici istih iz državnih šuma, uz pola takse ili tržne cijene. U prodavaoni mora da bude uvijek na raspoloženju po 20 vreća suho izrađenog drva. Dimenzije komadića treba da budu 6X7X8 cm, a težina drva u vreći netto 25 kg. Ova su naređenja od zamašne važnosti za povećanje i proširenje pogona motora i motornih vozila sa upojnim plinom, a osim toga pri usitnjavanju drva na ove dimenzije naćiće zaradu velik broj nezaposlenih. Razumljivo je, da nabavka i montiranje generatora za proizvodnju upojnog plina iz drva zahtijeva znatnih troškova, ali se međutim već dokazalo, da se u roku od jedne godine ti troškovi potpuno podmire uslijed jeftinoće pogonskog sredstva. Pogon sa upojnim plinom iz drva gotovo je za 80% jeftiniji od ostalih vrsti pogona. Od interesa je spomenuti još neke slučajeve upotrebe upojnog plina iz drva. U Njemačkoj saobraća na uskotračnoj pruzi između Bielsteina i Waldbröla motorni vagon za 32 osobe tjeran upojnim plinom iz drva, koji postizava brzinu od 55 km na sat. U Italiji poduzela je poznata tvornica Fiat izgradnju autobusa tjeranih upojnim plinom iz drva, a osim toga vrši tvrtka Gassogene Dux A. G. pokusna oranja sa motornim plugom, koji se tjera upojnim plinom iz drva. U holandskoj Indiji stavila je vlada u promet 100 teretnih automobila, koji mogu da budu tjerani upojnim plinom iz drvnog ugljena, benzinom ili smjesom jednog i drugog pogonskog sredstva. U čehoslovačkoj nastoji neko veliko poduzeće da otvori prodavaone tvrdog drva za pogon motornih vozila u gradovima i na prometnim cestama. Dimenzije drva za pogon biće: 6X6X8 cm. U Švicarskoj vrše se opsežni pokusi i gradnje pogona sa upojnim plinom iz drva. Drveni se ugalj kao sredstvo za proizvodnju upojnog plina zabacuje u švicarskoj. Za nepomični pogon ustanovljeno je, da je za proizvodnju upojnog plina osim komadića drva podesno upotrijebiti još i pilotinu i strugotinu. Na kraju treba napomenuti, da se i u našoj državi izrađuju generatori za proizvodnju upojnog plina iz drva ili iz drvnog uglja, te da u jednom dijelu Vojvodine saobraćaju autobusi, koji se gone upojnim plinom iz drvnog uglja. Generatore u našoj državi izrađuje tvornica strojeva u Osijeku pod nazivom »Olt« generatori. Ta tvornica izložila je pr. g. na Zagrebačkom Zboru luksuzan automobil, koji se tjera upojnim plinom iz drvnog uglja. Isti se može osim toga upotrebiti i za benzinski pogon, ako se to želi. »Olt« generatori služe za pogon teretnih automobila, traktora, pumpa, itd. Prištednja je na pogonskom materijalu, kako tvornica naglašuje, do 80% radi toga, što »Olt generator« troši 1—1,25 kg drvnog uglja, mjesto 1 litre benzina. 5. O pragovima . Poznato je, da su u Njemačkoj na najvećem dijelu željezničkih pruga upotrebljavani željezni pragovi umjesto drvenih. Međutim vremenom se došlo do iskustva, da oni nisu podesni i da ne odgovaraju tako dobro svrsi kao drveni pragovi. Stoga je došlo naređenje uprave njemačkih državnih željeznica, da se svi kolosjeci I. razreda imaju montirati na drvene pragove. Godine 1926. iznosio je udjp 56 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1936 str. 59 <-- 59 --> PDF |
drvenih pragova na ukupnoj duljini željezničkih pruga 21,6%, a već 1928 g. 75%. Ta izmjena željeznih pragova sa drvenima vrši se i dalje brzim tempom i nailazi na sveopće odobravanje. Uslijed ove sve veće upotrebe drvenih pragova nastoje se, što je više moguće, ukloniti neka njihova loša svojstva. Jedno od tih je slabljenje veza između tračnica i pragova. Da bi se to zlo umanjilo, upotrebljavaju se što šira podnožja tračnica i što šire podložne pločice, da se poveća stabilitet gornjih strojeva. Razumljivo je, da to sve poskupljuje izgradnju. Radi toga poduzeta su istraživanja, te se ustanovilo, da će vez sa čavlima i vijcima biti to čvršći, što je veći otpor pragova protiv izvlačenja istih. Da se taj otpor protiv izvlačenja u što većoj mjeri postigne, utiskuju se u pragove samo na mjestima, gdje će doći čavli ili vijci, asfalt, odnosno smoli slična supstanca. Tim postupkom povećava se otpor protiv izlačenja, a kao posljedica toga biće mogućnost upotrebe užih podnožja tračnica i podnožnih pločica, a bez štete po stabilitet čitavog gornjeg stroja. U Švicarskoj povela se nedavno rasprava, da li je bolje upotrebljavati željezne ili drvene pragove. Rasprava o tom pitanju bila je opsežna i dugotrajna, te je ispala u korist drvenih pragova, premda je broj pristalica za željezne pragove bio velik. 6. O novim mogućnosti m(a upotrebe drveta. U današnje vrijeme nastoje se iz drva raznim metodama i sredstvima postići što vredniji i raznoličniji produkti i s tim stvoriti mogućnost što veće upotrebe drva. U tom smjeru ide se brzim tempom. Poznato je na pr., kako naglo napreduje u Njemačkoj produkcija umjetne svile. Godine 1933. iznosila je ta produkcija 28 mil. kg, a ove godine predložena je već proizvodnja od 40 mil. kg. Razumljivo je, da uporedo s time raste i uposlenje radnika. Osim toga od interesa je spomenuti novu upotrebu celofana namjesto crijeva za kobasice u Njemačkoj. Uzrok toj upotrebi celofana je taj, što se nastoji smanjiti uvoz crijeva iz inozemstva, koji iznosi svake godine oko 40 mil. RM. Celofan se proizvodi, kako je poznato, iz celuloze, a metoda, po kojoj se dobiva, pronađena je u Wiesbadenu u tvornici J. G. Uslijed predstojeće velike upotrebe celofana namjesto crijeva za kobasice uposleno je preko 2000 radnika u gore spomenutoj tvornici u Wiesbadenu. Veliku upotrebu drva pokazuju osim toga tvornice, koje produciraju papirnate vreće. Kad se je u Engleskoj i u Americi uvidjelo, da vreće iz čvrstog papira izvrsno nadomještaju tekstilne vreće (juta) i sanduke, počele su se upotrebljavati u vrlo velikim količinama za pakovanje građevnih materijala. Međutim u posljednje vrijeme došlo je do njihove velike upotrebe u Americi za pakovanje brašna, šećera, soli, itd. i to od vremena, kad su konstruirane mašine, koje vreće automatski pune i zatvaraju. Papirnate vreće odgovaraju više higijenskim zahtjevima i bolje isključuju krađu; zatim za zatvaranje papirnatih vreća nije potreban nikakav drugi materijal; nadalje ne pružaju mogućnosti curenja i prašenja brašna kao tekstilne vreće. Dokazano je na pr., da se kod tekstilnih vreća izgubi na prašenju i curenju 300—500 g. brašna na 100 kg. Sadržaj papirnatih vreća iznosi 50 kg. Postoji uvjerenje, da će se papirnate vreće još više proširiti i gotovo potpuno istisnuti tekstilne vreće iz prometa radi navedenih svojstava, a osobito radi jeftinoće njihove produkcije. 7. Rad oko poboljšanja šumske privrede i drvne industrij e u Švedskoj . U Švedskoj je god. 1931. vlada osnovala Savjetodavni odbor sa svrhom da stvori plan za definitivno saniranje švedske šumske privrede. Odbor sačinjavaju 2 člana visoke šum. škole i Zavoda za šumske pokuse, 2 člana inženjerske akademije, 2 člana tehničke visoke škole, 2 člana iz krugova posjednika šuma i 2 člana iz krugova drvne industrije. Savjetodavni odbor mora se sastati najmanje dvaput godišnje. U jesenskom sastanku mora se izraditi program rada za iduću godinu. Savjete^ 57 |