DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1936 str. 59     <-- 59 -->        PDF

drvenih pragova na ukupnoj duljini željezničkih pruga 21,6%, a već 1928 g. 75%. Ta
izmjena željeznih pragova sa drvenima vrši se i dalje brzim tempom i nailazi na sveopće
odobravanje. Uslijed ove sve veće upotrebe drvenih pragova nastoje se, što je
više moguće, ukloniti neka njihova loša svojstva. Jedno od tih je slabljenje veza između
tračnica i pragova. Da bi se to zlo umanjilo, upotrebljavaju se što šira podnožja
tračnica i što šire podložne pločice, da se poveća stabilitet gornjih strojeva. Razumljivo
je, da to sve poskupljuje izgradnju. Radi toga poduzeta su istraživanja, te se
ustanovilo, da će vez sa čavlima i vijcima biti to čvršći, što je veći otpor pragova
protiv izvlačenja istih. Da se taj otpor protiv izvlačenja u što većoj mjeri postigne,
utiskuju se u pragove samo na mjestima, gdje će doći čavli ili vijci, asfalt, odnosno
smoli slična supstanca. Tim postupkom povećava se otpor protiv izlačenja, a kao
posljedica toga biće mogućnost upotrebe užih podnožja tračnica i podnožnih pločica,
a bez štete po stabilitet čitavog gornjeg stroja.


U Švicarskoj povela se nedavno rasprava, da li je bolje upotrebljavati željezne
ili drvene pragove. Rasprava o tom pitanju bila je opsežna i dugotrajna, te je ispala u
korist drvenih pragova, premda je broj pristalica za željezne pragove bio velik.


6. O novim mogućnosti m(a upotrebe drveta. U današnje vrijeme
nastoje se iz drva raznim metodama i sredstvima postići što vredniji i raznoličniji
produkti i s tim stvoriti mogućnost što veće upotrebe drva. U tom smjeru ide se brzim
tempom. Poznato je na pr., kako naglo napreduje u Njemačkoj produkcija umjetne
svile. Godine 1933. iznosila je ta produkcija 28 mil. kg, a ove godine predložena je
već proizvodnja od 40 mil. kg. Razumljivo je, da uporedo s time raste i uposlenje
radnika.
Osim toga od interesa je spomenuti novu upotrebu celofana namjesto crijeva
za kobasice u Njemačkoj. Uzrok toj upotrebi celofana je taj, što se nastoji smanjiti
uvoz crijeva iz inozemstva, koji iznosi svake godine oko 40 mil. RM. Celofan se proizvodi,
kako je poznato, iz celuloze, a metoda, po kojoj se dobiva, pronađena je u Wiesbadenu
u tvornici J. G. Uslijed predstojeće velike upotrebe celofana namjesto crijeva
za kobasice uposleno je preko 2000 radnika u gore spomenutoj tvornici u Wiesbadenu.


Veliku upotrebu drva pokazuju osim toga tvornice, koje produciraju papirnate
vreće. Kad se je u Engleskoj i u Americi uvidjelo, da vreće iz čvrstog papira izvrsno
nadomještaju tekstilne vreće (juta) i sanduke, počele su se upotrebljavati u vrlo velikim
količinama za pakovanje građevnih materijala. Međutim u posljednje vrijeme
došlo je do njihove velike upotrebe u Americi za pakovanje brašna, šećera, soli, itd. i
to od vremena, kad su konstruirane mašine, koje vreće automatski pune i zatvaraju.
Papirnate vreće odgovaraju više higijenskim zahtjevima i bolje isključuju krađu; zatim
za zatvaranje papirnatih vreća nije potreban nikakav drugi materijal; nadalje ne pružaju
mogućnosti curenja i prašenja brašna kao tekstilne vreće. Dokazano je na pr., da
se kod tekstilnih vreća izgubi na prašenju i curenju 300—500 g. brašna na 100 kg.
Sadržaj papirnatih vreća iznosi 50 kg. Postoji uvjerenje, da će se papirnate vreće još
više proširiti i gotovo potpuno istisnuti tekstilne vreće iz prometa radi navedenih svojstava,
a osobito radi jeftinoće njihove produkcije.


7. Rad oko poboljšanja šumske privrede i drvne industrij
e u Švedskoj . U Švedskoj je god. 1931. vlada osnovala Savjetodavni odbor sa
svrhom da stvori plan za definitivno saniranje švedske šumske privrede. Odbor sačinjavaju
2 člana visoke šum. škole i Zavoda za šumske pokuse, 2 člana inženjerske akademije,
2 člana tehničke visoke škole, 2 člana iz krugova posjednika šuma i 2 člana iz
krugova drvne industrije. Savjetodavni odbor mora se sastati najmanje dvaput godišnje.
U jesenskom sastanku mora se izraditi program rada za iduću godinu. Savjete^
57