DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1936 str. 8 <-- 8 --> PDF |
stvanajugu, dužnismoibraćinašoj, koja pod turskim jarmom stenju . . .« A u to doba Bugari nisu još imali svoje slobode. U darovnici, kojom poklanja 50.000 for. za osnivanje sveučilišta u Zagrebu dne 21-.. 1866. povodom proslave 300. godišnjice junačke smrti hrvatskog junaka Nikole Šubića Zrinjskoga, piše biskup izmedju ostaloga: » . . . Mi Južni Sloveni zauzimamo neizmjerno važan položaj fizički ter smo bez ikakve dvojbe pozvani i učestvovati pri dogadjajima od velike važnosti za razvitak čovječanstva. Odatle je dužnost: neumorno otomenastojatidasipriskrbimočimprijeonamoralna sredstva, bez kojih na ovom svijetu ništa se višjega postići ne može. Izmedju nužda i potreboća naroda našega najveća i najpresnija je bez dvojbe sveučilište u Zagrebu . . . . « Poslije otvorenja sveučilišta godine 1874. upućuje biskup »tr i rieč i našem sveučilištu« i kaže između ostaloga.... »otvarajmo sveučilište braći našoj Bošnjaku i Bugarinu«. Akademija je doista u svoje kolo primila i braću Bugare, a Univerzitet je postao zajednička kuća mladeži bugarskoj kao i drugim Južnim Slovenima. Kad je godine 1900. proslavljan 50-god. jubilej Strossmaverov, nalazimo medu članovima Akademije i Bugare Drinova, Šišmanova, Zlatarskija i dr. Na studije u naše krajeve na razne struke pohrlilo je mnogo Bugara, pa ih je i mnogo svršilo šumarske nauke od česti u Križevcima, a od česti u Zagrebu. Prilikom proslave 50-godišnjice piše bugarski ministar prosvjete, slavni Vazov: »Povodom pedesetgodišnjice biskupovanja Vašeg preosveštenstva smatram za dužnost, da isporučim srdačan naš pozdrav i čestitke na svečani taj dan; ugodna mi je dužnost da blagodarim vašemu preosveštenstvu za dobročinstva, potpore i žrtve, što ste ih učinili za odgoj i naobrazbu sunarodnjaka naših i za preporod književnosti, za što će vam bugarski narod uvijek biti zahvalan. Živilo vaše preosveštenstvo na mnogaja! Ministar prosvjete Vazov.« Tom prilikom šalje svoje čestitke i rektor visoke škole u Sofiji i Slavensko dobrotvorno društvo u Sofiji i Učiteljska škola i njezini djaci iz Kjustendila i dr. Brojni bugarski intelektualci — svršivši svoje studije kod nas — zadržali su neizbrisive veze sa našom zemljom. Rad velikoga biskupa donio je obilne plodove, koji se ogledaju na svima stranama javnoga života. Marljivi Bugari, svršivši studije kod nas, postali su s jedne strane pioniri raznih struka u svojoj zemlji, a s druge i najrealnija spona između Bugara i nas. Bugarski šumari i svojim radom u struci i uopće svojim radom u javnom životu pokazuju i jedno i drugo u najvećoj mjeri, 6 |