DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-4/1936 str. 110 <-- 110 --> PDF |
kova mjesta ubija mraz iz godine u godinu i na njima nema ništa. O mjerama za izbjegavanje štete od mraza biće govoreno poslije. Godine 1934 pojavili su se silni miševi i napravili su vrlo veliku štetu u mladim borovim kulturama pregrizanjem žilja. Ma da ih lisice tamane, to ih je još uvijek suviše. Treba poduzeti mjere oko zaraživanja miševa Löfflerovim bacilom općenito, a gasovima i trovanjem barem u samim kulturama. U rasadnicima i mladim borovim kulturama, naročito na lošijem zemljištu vrlo često štetu prave grčice, koje treba skupljati i uništavati pomoću mamaca, biljaka koje one rado jedu i na koje se skupljaju (mrkva, krumpir). Na mladim borovim kulturama zna nekad praviti štete odgrizanjem vrhova zec i srna. Sasvim; mlade bagremove sadnice zna nekad zec da oguli. U proljeće u stanovito vrijeme stoku na pašnjacima napadne golubačka muha. Stoka se mora sklonuti i kaditi. Štete od čovjeka vrlo su male, tako da uopće ne dolaze u obzir. Pijesak je danas podijeljen na tri Šumske Uprave: Deliblato, Bela Crkva i Banatski Karlovac svaka sa po jednim šefom Uprave sa fakultetskom spremom. U Beloj Crkvi ima još jedan činovnik. U kancelariji u Deliblatu ima jedan činovnik podšumar, a kod drugih dviju Šumskih Uprava po jedan zvaničnik. I Šumske Uprave i šefovi Šumskih Uprava i pisari u Deliblatu i Beloj Crkvi imaju državne stanove, dok državnih zgrada u Banatskom Karlovcu nema. Čitav posjed podijeljen je danas na 16 čuvarskih srezova, 7 u Deliblatu, 4 u Beloj Crkvi i 5 u Banatskom Karlovcu. Jedan je čuvar pridjeljen čuvaru sreza u Dubovcu kod Šumske Uprave u Beloj Crkvi. Na čuvarskim su srezovima namješteni kvalifikovani lugari. Imaju državni stan 13 čuvara u šumi, 1 stanuje u stanu bunardžije, dok jedan stanuje u Deliblatu i 1 je bez stana. Osim toga ima na Pijesku 3 bunardžije, od kojih je jedan kvalifikovani lugar. Ima i stalnih radnika i 3 državna kočijaša. Svaka Uprava ima na raspolaganju drž. pretpregu za obavljanje vanjske službe. Mađarska je uprava uvela telefon na Deliblatskome Pijesku spojivši svaki lugarski stan sa centralom u Deliblatu. Pred nekoliko godina (1928) spojena je i Šumska Uprava u Beloj Crkvi sa lugarskim stanovima. Čitava telefonska mreža iznosi 90 km i vrlo je od velike koristi za organizaciju rada, jer šef Uprave može svaki dan svakome lugaru naložiti, što ima činiti, i lugar može brzo putem telefona izvještavati i tražiti upute. Za vrijeme požara je telefon od neocjenjive koristi zbog brzoga organizovanja gašenja požara. Deliblatski je Pijesak bio do 1927 godine aktivan, to jest prihodi su bili veći od rashoda. Poslije 1927 godine on je pasivan, jer su rashodi veći od prihoda. Ako pogledamo uporedni pregled između prihoda i rashoda 1910 i 1932 godine (vidi tabelu 13), to vidimo da su prihodi razmjerno manji kod sviju stavaka kod drveta, ploda borovice i dr., a naročito su nesrazmjerno manji kod paše u 1932 godini. Ukupni su rashodi, izuzev vanredne, razmjerni sa rashodima prije rata, dok su pojedine stavke veće, a pojedine manje. Javni tereti, banovinske i opštinske dažbine čine velike sume. One su iznosile u 1932 god. 40.699.— Din, no nijesu plaćane. U 1933 god. iznose javni tereti 73.084.— Din. 174 |