DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-4/1936 str. 131 <-- 131 --> PDF |
U četvrtom odsjeku »Prirodni i ekonomski predusl´ovi trgovine« obrađen je sam pojam trgovine, tržišta, saobraćaja i t. d. Rekao bih za taj odsjek da je prekratak, naročito s obzirom na sadašnje doba, kad nije samo saobraćaj u krizi nego su u krizi i načela, koja su ustaljena i smatrana nepobitnim. G. Dr, Marinović na pr. veli: »Putevi su do nedavno daleko zaostajali u poređenju sa željeznicom u pogledu rentabiliteta i duljine transporta...; kao granica rentabiliteta uzimalo se 25 km...« Autor to tumači pojavom novog svjetskog saobraćajnog faktora, velikih teretnih automobila, ali promijenili su se pogledi na stvar i osnovke za kalkulacije ne samo u Njemačkoj, Austriji i t. d., gdje je razvijen automobilski promet, već i kod nas, a za ilustraciju navešću ovaj primjer: Već ima dvije godine otkako jedna veća pilana, koja se nalazi u jednom većem industrijskom centru na željezničkoj pruzi širokog kolosjeka, izvozi svoju robu konjim a (seljačkim kolima) do najbližeg riječkog pristaništa udaljenog 50 kilometara! Dok nisam pročitao knjigu g. Marinovića, mislio sam, da je to specifički naša pojava (prouzrokovana nevjerojatno jeftinom radnom i kirijaškom snagom) ; sad vidim da to nije samo kod nas. Interesantni su također navodi pisca, da se »opažaju nastojanja da se vodni transport zamijeni suvozëmnim«. 1 ovo se kosi sa svim onim, što smo dosad učili i naučili; dosad smo se susretali samo sa nastojanjima da se što više iskoristi vodni transport kao najpogodniji i najjeftiniji, a citirana kratka rečenica nagovještava cijelu revoluciju u problemu transporta. Samo da li će ta revolucija uspjeti? Ne govoreći o klasičnim primjerima Švedske, naišao sam baš zadnjih godina na neke činjenice, koje svjedoče da se nije svagdje odustalo od osveštanih tradicija prednosti vodnog saobraćaja. Nedavno je izašlo nekoliko ozbiljnih radova o tome na ruskom jeziku. U Americi je isto tako baš zadnjih godina naročito favoriziran vodni transport; tamo postoji čitav pokret da se močvare ne´ osušuju više, nego na neki način drukčije regulišu i sačuvaju kao bogodano sredstvo transporta drveta. Prvi odsjek drugog dijela (t. j . »Specialne šumsko-privredne geografije«) ima naslov: »Statističke osnovice šumsko-privredne geografije«. Autor ističe, da narodi traže jasnu i pouzdanu sliku o količini šume, a nijedan je narod zapravo nema. Briga i nastojanje oko toga« .. . postadoše međunarodnom potrebom« kaže pisac i mi vidimo, kako se zaista međunarodne komisije* sastavljene od najviđenijih šumara i statističara cijelog svijeta bore za to da se ta jasna i pouzdana slika jedamput iskristalizira (rad međunarodne komisije za šumarsku statistiku: zadnja sjednica 11—14 VI. 1935). A kako se ne bi borili, kad (citiram opet pisca »Š - pr. geografije«) »razmimoilaženja među pojedinim autorima u pogledu cjelokupne površine šuma inzosi oko tri milijarde ha!« Nije čudo da autor, koji se i sâm dugo bavi statističkim istraživanjima i zna, što ona znače i vrijede, zove statistiku »osnovicom za rješavanje mnogobrojnih, često vrlo složenih pitanja šumsko-privredne politike«. Ako je osnovica pogrešna ili posve defektna, defektne su i smjernice same privrede. Ta svjetska statistika ima .. . »samo onda ... korist.. . ako se sakupljeni podaci mogu jedni s drugima upoređivati«. »Fiksiranjem pojmova biće´ otklonjeni mnogi nesporazumi, koji su se dosada javljali i svešće se na minimum razlike . . .« Slijedeći (drugi) odsjek specialnog dijela ima naslov »Mnogostruka upotreba proizvoda šume«. U tom poglavlju obuhvaćeno je sve što se može i treba reći o upotrebi šumskih produkata od primitivne okupacije pa sve do produkcije u modernoj šumskoj privredi, koja je osnovana na smišljenoj ekonomskoj proizvodnji i distribuciji šumskih produkata. Da li je autor optimista ili pesimista, što se tiče nje´govih pogleda na sadašnjost i budućnost uloge i upotrebe šumskih produkata u svjetskoj trgovini i industriji? Na to pitanje teško je odgovoriti. Svi smo mi šumari donekle ekskluziviste, svi mi, kad govorimo o tom problemu, ili se zanosimo najsjajnijim perspektivama šumske i drvarske industrije, koja ima svojim objektom »ničim nenadoknadiv produkat« ili naprotiv plašimo i sebe i druge armiranim betonom, papirom od slame i namještajem 195 17 |