DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-4/1936 str. 135 <-- 135 --> PDF |
8.) Dok je Jugoslavija razmjerno jaka izvozna zemlja s obzirom na šumske proizvode, dotle Bugarska gotovo uopće ne izvozi te proizvode. Iza članka g. Mihajlova slijedi studija prof. ing. V. Stojanova : »Vrh u stopanisvaneto na s 1 aiv o n s k î t e dubovi gori« (O gospodarenju u slavonskim hrastovim šumama). Studija obuhvata 17 strana i 4 slike. Pisac uz opće podatke iznosi, kako mikroreljef vrši znatnu ulogu u slavonskim nizinskim šumama, jer upliviše na vrsti drveća i način gospodarenja. Čitav sistem gospodarenja u tim šumama svodi se na pitanje, da li i u koliko voda sa neke površine otiče jfli na njoj stagnira t. j . da li se radi o gredama ili o tanjurima. Površine da se mogu razdijeliti u tri bonitetna razreda. U prvom optimalno uspijevaju kako hrast, tako i jasen i brijest. U drugom bonitetu je kora stabala pokrivena mahovinom i lišajevima. U mladosti se na tom bonitetu susreću sve tri glavne vrste drveća, ali sa starošću nestaje hrast i brijest, pa ostaje samo jasen. Treći bonitet čine bare. Prikazan je dakle sistemi raspodjele slavonskih nizinskih šuma zapravo u dvije kategorije staništa: hrastovo i jasenovo. Hrastovo da uglavnom karakterizira Genista, jasenovo Euphorbia palustris i fragifera. Fisac navodi, da o tome, da li voda otiče ili ne, ovisi i otpornost hrasta protiv gubara i pepelnice. Zatim govori o načinu pomlađivanja u slavonskim hrasticima (predzabrane) i o čišćenjima u kulturama, te o proredama. Prorede da počinju u 30. godini i obnavljaju se svakih 10 godina. Prve dvije prorede da su niske, idok su daljnje prorede visoke. Kako pisac kaže: »s prvima se reguliše smjesa i dobiva potrebna tehnička duljina debala, koja ne treba da bude veća od 16 m, a Sa visokim proredama se reguliše razvijanje krošnje i prirasta u debljinu sa 2,5 mm širine goda«. Članak završava prikazom važnosti industrije, koja prerađuje slavonsku hrastovinu. Autor spominje, da je glavne podatke o gospodarenju sa slavonskim nizinskim šumama (prema gospodarskim osnovama, a i usmeno) dobio od višeg savjetnika ing. Crnatka. Kao daljnji članak dolazi studija: »Karst o´Vata zale sitelna problema v Jugoslavija « (Problem pošumljivanja krša u Jugoslaviji) od profesora uzgajanja šuma Poljoprivredno-šumarskog fakulteta (u Sofiji ing. T. D i m i t r o v a. Članak obasiže 30 stranica i 15 slika. Nazivi pojedinih poglavlja su slijedeći: — Uvodne bilješke — Istorijski pregled — Prirodni i istorijski uslovi — Gospodarski i šumskogospodarski uslovi — Tehnika pošumljavanja. Autor u uvodu citira francuskog geografa Reclou-a o jedinstvenim fenomenima jadranskog krša. U istorijskom dijelu opisuje razvoj u Hrvatskoj, pa u Dalmaciji te u Bosni i Hercegovini (Dr. Lorenz, Veseli, upliv Mlečana, Grimani, prva austrijska, zatim francuska, te druga austrijska vladavina). Među prirodnim uslovima prikazane su u glavnim crtama opće karakteristike klime (toplota, oborine, vlaga, vjetrovi i t. d.); geološke prilike, hidrografija, biljna vegetacija sa glavnim karakteristikama u pojedinim biljnim zonama (1. zona zimzelenih vrsta, 2. mješovitih zimzelenih i listopadnih, 3. potplaninska zona, 4. planinska, 5. predalpinska i 6. alpinska zona). U daljnjim razmatranjima pisac navodi karakterističnu osobitost kraškog problema t. j . njegovu složenost, koja se očituje u tri razna smjera: biološkom, poljoprivrednom i šumarskom. U zasebnoj tablici prikazane su aproksimativne površine golog krša. Autor zatim razmatra problem ishrane kraškog stanovnika, pitanje koza i pitanje odnosa životnih potreba naroda i zašumljavanja. Posljednje poglavlje članka posvećeno je tehnici pošumljavanja (cilj pošumljavanja; površine, koje se najprije uzimaju u rad; vrsti drveća, s kojima se pošumljuje; resurekcione sječe ondje, gdje ima ostataka šumske vegetacije; umjetno pošumljavanje, gdje tih ostataka nema; sjetva i sadnja). Kao daljnji članak slije´di : »U re d b a t a na gorite v Jugoslavija« (Uređivanje šuma u Jugoslaviji) od prof. T. Ivančeva i 11. Mihajlova. Prikazana su upustva za uređivanje drž. šuma od 29 XII 1931 kao i glavni propisi naputka od 1903. Članak obasiže 10 stranica. 199 |