DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1936 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Interesna zastupstva poljoprivrede i šumarstva. Poljoprivreda i šumarstvo, odnosno pripadnici te velike privredne grane narodnog gospodarstva, stvaraju istom postepeno i polako svoja interesna zastupstva u različitim oblicima, što je i razumljivo s obzirom na mnogobrojnost, raznolikost, rastresenost i relativnu kulturnu zaostalost pripadnika. Koristi staleža najprije /....^: i razna društva, od kojih napo/minjem samo za naše krajeve najvažnija. To su: Srpsko poljoprivredno društvo u Beogradu, Gospodarsko društvo u Zagrebu, Kmetijska družba u Ljubljani, agronomsko i šumarsko društvo, te mnoga druga lokalna društva, sva osnovana na načelu slobodne volje i po propisima zakona o društvima. Njihov je rad usmjeren poglavito idealnim ciljevima za unapređivanje poljoprivrede i šumarstva kao struke, ali se bave i promicanjem materijalnih, gospodarskih, gospodarsko-političkih i socijalnih interesa svojega članstva. Neka takova društva, koja su znala u svojim redovima okupiti najjače predstavnike struke i staleža, te raširiti svoj djelokrug na područje kakove veće upravne ili zakonodavne jedinice (pokrajine, zemlje ili države), dobivaju s vremenom veći upliv osobito kao korporacije za davanje savjeta vrhovnoj upravnoj vlasti. To se ispoljuje i u posebnoj pažnji, subvencijama i privilegijima, što ih državne vlasti pružaju takovim udruženjima. Takav su na pr. položaj u nekim pokrajinama bivše Austrije zauzimala c. kr. poljoprivredna društva (k. k. Landwirtschaftsgesellschaft), medu njima i ono u Ljubljani. Jednaku je ulogu u Hrvatskoj i Slavoniji imalo Gospodarsko dršutvo u Zagrebu i Osijeku, a u predratnoj Srbiji Srpsko poljoprivredno društvo. Materijalne interese poljoprivrede, a u jako malom opsegu i interese šumske s vremenom su počele da zastupaju i zemljoradničke zadruge , te njihovi savezi , osnovani na temelju zakona o zadrugama. Nadalje se stvaraju u poratno doba osobito u Njemačkoj, Austriji i Čehoslovačkoj udruženja i savezi ´ zemljoposjednika, te posebno šumoposjednika, pa i poljskih i šumskih radnik a za promicanje skupnih staleških interesa. Uz šumarska udruženja, u kojima su organizovani u glavnom šumarski stručnjaci (namještenici), a u manjem broju šumoposjednici (poslodavci) i zastupnici drvarske privrede, nastaju i udruženj a čisto namješteničkog karaktera za državne, komunalne i privatn e šumare . Konačno nastaje daljnja dioba po naobrazbi, položajima i stručnoj kvalifikaciji. Isti razvoj vidimo u poljoprivredi, samo je u njoj mnogobrojnost stručnih i staleških društava još veća. Sve su navedene organizacije osnovane na temelju slobodne volje i staleške svijesti pojedinaca služeći se ustanovama građanskog prava slobodnog udruživanja. Njihova nejednakost i mnogobrojnost dovodi javne vlasti do toga, da zakonom ustanovljuju kao zvanično priznata savjetodavna tijela i interesna zastupstva poljoprivrede i šumarstva još razne druge prinudne ustanove sa javnopravnim značajem. Tako imamo već od godine 1929. Zakon o unapređenju poljoprivrede , po kojem bi interese poljoprivrede u najširem smislu riječi imali da zastupaju općinski, sreski i oblasni od- Hosno sada banovinski poljoprivredni odbori. Ti su od 633 |