DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1936 str. 48 <-- 48 --> PDF |
bori stupili na mjesto prijašnjih takozvanih kulturni h odbor a i savjet a (savjeta za kulturu zemlje), koji su pod Austrijom postojali u Hrvatskoj i Slavoniji, Sloveniji, Dalmaciji i Vojvodini. Do sada su u život stupili na osnovi spomenutog zakona samo općinski i sreski poljoprivredni odbori, dok se osnivanje banovinskih odbora odložilo za kasnije, po svoj prilici zato, jer se već mislilo na ustanovljenje komora. Šumarstvo je u tim odborima samo nedovoljno zastupano i ne dolazi posebno do izražaja, jer je većina odbornika uzeta iz krugova poljoprivrednika, a osim toga nema u zakonu nikakovih propisa o šumarstvu, te o kolaboraciji medu poljoprivrednim i šumarskim instancijama. Ti bi se propisi morali nadopuniti poprilici onako, kako to iznosi B a r a n a c u svojem nacrtu Pravilnika o unapređenju šumarstva (Šum. list br. 8 — 1935). Citirani zakon žalibože prejasno očituje činjenicu, kako se kod donošenja toga zakona posve zaboravilo na saradnju i sporazumijevanje medu najvišim instancijama poljoprivrede i šumarstva. Sredstva za rad tih odbora teku iz poljoprivrednog fonda, koji se snabdijeva u glavnom iz općinskih sredstava, i to u iznosu od 10% svih redovitih izdataka općinskih proračuna. Članovi sreskih odbora obično su predsjednici područnih općina. Postojanje tih odbora na osnovi gore navedenog zakona jamačno je prouzrokovalo to, da stručni odbor ministarstva poljoprivrede, koji je sastavljao Uredbu o poljoprivrednim komorama, nije uopće ni predvidio ustanove užeg djelokruga za općine i srezove, nego se odlučio, da izradi samo nacrt zakona o ustanovljenju staleškog tijela za područje banovine i cijele države. Nadalje imamo već od 1932. godine zakon o Privrednom veću , u kojem bi poljoprivreda imala zastupnika, a šumarstvo predstavnika. Ali taj zakon do danas još nije priveden u život, pa je to interesno zastupstvo ostalo samo na papiru. Isto su tako izrađeni projekti zakona ili uredbe za osnivanje Š umarskog saveta kao i Poljoprivrednog Saveta, koji bi imali da budu stručna savjetodavna tijela dotičnih ministarstava. Ali ti nacrti nisu ozakonjeni. Nacrt uredbe o poljoprivrednim komorama. Napokon je po posebnom stručnom odboru Ministarstva poljoprivrede izrađen nacrt Uredbe o poljoprivrednim komorama, pošto je ministar poljoprivrede finansiskim zakonom za god. 1936/37. dobio za to ovlaštenje. Nema sumnje, da je za napredak ma koje grane narodne privrede potreban uzajamni rad svih nadležnih državnih vlasti i privatne inicijative i da je ondje, gdje se pokazala u tom pogledu dobra volja mjerodavnih faktora, došlo do zavidnih uspjeha i naglog napretka privredne djelatnosti. Ali ništa nije opasnije i presudnije, nego kada se važna opća privredna pitanja rješavaju polovičarski i bez sudjelovanja svih interesenata. Veza sa glavnim predstavnicima privrede neophodno je potrebna i njihove dobronamjerne i osnovane prijedloge treba svakako uvažiti, kolikogod je to iz općih interesa uopće moguće. Stoga moramo sa stanovišta šumarstva toplo da primimo nastojanje naših kolega u poljoprivredi, da se i u našoj državi osnuju zvanicno 634 |