DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1936 str. 51 <-- 51 --> PDF |
h i u posve nemoguće, pogotovu jer već i u drugim nekim zemljama (Austrija i Njemačka) postoje nazivi, iz kojih je odmah vidljivo, da se tu radi o komorama1 i za poljsku i za šumsku privredu. Kada zahtijevamo samostalne odsjeke, onda je logična posljedica, da prihodi tih odsjeka budu strogo odijeljeni na taj način, da prirezi od šumskog i neobradivog zemljišta podmiruju budžet odsjeka za šumarstvo, a prirezi na poljoprivredna zemljišta da idu u blagajnu odsjeka za poljoprivredu, što je svakako pravedno, ma da će pri tome poljoprivreda mnogo bolje proći. Interesna zastupstva poljoprivrede i šumarstva na strani. Prije nego prijeđem na pojedine odredbe nacrta uredbe, neće biti suvišno, ako promotrimo stanje i razvitak staleškog interesnog zastupstva za poljoprivredu i šumarstvo u drugim nekim državama. Čehoslovačk a je imala pred ratom u svojim pokrajinama različite ustanove i organizacije za promicanje interesa šumarstva i poljoprivrede. U samoj Češko j je bio god. 1880. osnovan zemljodjelski savjet (zemčdčlska rada, Landeskulturrat), koji je poslije (god. 1891.) bio razdijeljen na dvije ravnopravne nacijonalne sekcije: češku i njemačku. Ti su savjeti bili sastavljeni tako, da su slobodna poljoprivredna i šumarska društva jednog sudskog sreza slala po jednog zastupnika u skupni zbor, koji je sebi izabrao odbor od 23 člana. Predsjednika je morao potvrditi glavar pokrajine (kralj). Zadaća je tih savjeta bila unapređivanje i zastupanje interesa poljoprivrede davanjem stručnih mišljenja vladi i zemaljskom zastupstvu kao i stavljanje samostalnih prijedloga, te davanje potpore vlastima kod svih mjera za unapređivanje poljoprivrede, potpora poljoprivrednim društvima, upravama ustanova, koje su im vlasti povjerile itd. Mandat članova trajao je 3 godine. Za zajedničke zadaće obih sekcija postojao je zajednički odbor. Materijalna sredstva za ove savjete davala je država i pokrajina svakogodišnjim dotacijama iz svojih proračuna. Skoro na isti način bio je zakonom od 1897. organiziran i Zemjedjelski savjet u Moravskoj , također sa dvjema nacijonalnim sekcijama, a 1919. i za Š 1 e s k u, te 1922. za Slovačku. U svim tim savjetima osnovali su za šumarstvo posebni šumarski odsjek, u koji su ušli predstavnici šumarstva. Šumarski krugovi nisu ipak sa tom organizacijom bili zadovoljni. Već prije rata, a još više poslije prevrata, nastojalo se oko toga, da se reorganizuju ovi Zemjedjelski savjeti i to u dva pravca. Kao nedostaci izbili su naime odvisnost od javnih subvencija i pomanjkanje nižih sre skih jedinica. Stoga su tražili prvo, da se stvore mjesna odnosno sreska prinudna zastupstva poljoprivrednika i šumoposjednika kao prve i osnovne jedi nice, a drugo, da se savjet i pretvore u zemjedjelske komore sa značajem javnopravnog tijela te s pravom, da za svoje potrebe svojim pripadnicima nametnu izvjesne prireze na neposredni porez. Nacrte zakona za takova sreska zastupstva i za komore izradila su sva tajništva tih zemjedjelskih savjeta, ali nijedan još nije usvojen, te je to pitanje još i danas u Čehoslovačkoj neriješeno, pa postoje zemjedjelski savjeti u svom starom obliku i dalje. 637 * |