DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1936 str. 52 <-- 52 --> PDF |
Ovi nacrti u glavnom predviđaju za svaki srez zastupstvo za poljoprivredu, te 4 komore: za Češku, Moravsku, Slovačku i Potkarpatsku Rusiju. O pitanju se je održala i velika anketa akademije. Izborno bi pravo imali svi zemljoposjednici i zakupnici, koji uživaju više od 1 ha posjeda, osim toga svi članovi rodbine i poljoprivredni radnici, koji su najmanje 6 mjeseci zaposleni na kakvom posjedu. Isto pravo imali bi i učitelji poljoprivrednih škola svake kategorije. Izbor bi se vršio po kurijama, i to radnici i namještenici u jednoj, posjednici do 5 ha u drugoj, od 5 do 20 ha u trećoj, a preko toga u četvrtoj kuriji. Funkcija vijećnika trajala bi 5 godina. Pasivno izborno pravo imao bi svaki član staleža sa aktivnim izbornim pravom, koji je navršio 26 godina. Odbor komore sastojao bi se od 24 izabrana člana, od 1 zastupnika ministarstva poljoprivrede, od 1 zastupnika zemaljskog odbora, te od članova, koje delegiraju razne poljoprivredne korporacije sa djelokrugom po cijeloj pokrajini i kojima Ministarstvo prizna pravo delegiranja. Ovih delegata ne bi smjelo biti više od polovice odbora. Sredstva bi sačinjavali u prvom redu prirezi na zemljarinu, zatim prihodi od vlastitog imetka komore, osim toga prinosi korporacija (društava), koje imaju pravo delegiranja, te napokon takse. Komore bi se mogle razdijeliti prema potrebi i na nacijonalne sekcije sa pravom samouprave. Sve komore skupa sačinjavale bi Savez poljoprivrednih komora kao fakultativnu ustanovu. Za šumarstvo su u komorama određeni posebni odbori. Glede izbornog reda razlaže Dr. L e n f e 1 d, tajnik zemjedjelske rade u Pragu i autor toga zakonskoga nacrta, svoje gledište ovako: »Kod organizacije interesenata ne smije se zaboraviti na njezinu svrhu, koja leži u tome, da svi slojevi izvjesnih interesnih sfera budu u organizaciji pravedno zastupani, jer inače to ne bi bilo interesno predstavništvo nego klasno. Zemjedjelska zastupništva, ako hoće da budu zbilja čisto interesna zastupstva, moraju pružati što vjerniju sliku strukture staleža tj. razvrstanja poljoprivrednog žiteljstva, tako da bude načelno isključena majorizacija kakvegod vrsti ili sloja. Uslov kod organizacije poljoprivrednog staleža, da bi mogao ispuniti svoje interesne zadaće i potrebe, mora biti taj, da izbori za tu organizaciju ne smiju postati predmetom političke borbe. Ako se prizna načelo, da se za važnost pojedinog člana poljoprivrednog staleža primi kao mjerilo veličina njegovog posjeda, te ako se kao pripadnici komore prime i radnici, to bi kod jednakog prava glasa dovelo to do toga, da bi baš veći posjednici bili izlučeni od vodstva u staleškoj organizaciji. Pravedno je međutim kako u interesu poljoprivrede tako i staleža, da taj sloj, koji jest i ostaje nosiocem poljoprivrednog napretka, nade u staleškoj organizaciji zastupstvo u razmjeru svoje gospodarske važnosti. K tome pak vodi jedino put izbora po kurijama.« Kako sam već napomenuo, pitanje komora u Čehoslovačkoj još nije riješeno. U Austrij i je razvoj interesnih zastupstava poljoprivrede i šumarstva bio nejednak. U nekim pokrajinama bili su obrazovani poljoprivredni savjeti poput onih u Češkoj, na pr. u Donjoj Austriji, dok su u drugim zemljama uz poljoprivredne savjete osnovali i sreska zemljo-, 638 « |