DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1936 str. 53 <-- 53 --> PDF |
radnička udruženja (zadruge), iz kojih su se birali delegati za Poljoprivredni savjet. Tako je bilo u Dalmaciji, Tirolu, Vorarlbergu i Koruškoj. U Štajerskoj je do prevrata radilo c. kr. poljoprivredno društvo, koje se poslije prevrata god. 1929. na temelju državnog zakona od 1925. god. pretvorilo u Zemaljsku komoru za poljoprivredu i šumarstvo (Landeskammer für Land- und Forstwirtschaft). Aktivno izborno pravo imali su svi posjednici i zakupnici stariji od 20 godina, koji su imali više od 1K ha posjeda, a i oni sa manje posjeda, ako im je glavn o zanimanje bila poljoprivreda ili šumarstvo. Pasivno izborno pravo imali su svi nosioci aktivnog izbornog prava, ako su navršili 24 god. života, osim toga nastavnici stručnih škola, činovnici zavoda za unapređivanje poljoprivrede, te stručni namještenici na poljoprivrednim i šumskim posjedima. Komora se sastoji od 31 biranog vijećnika, 1 zastupnika stručnih učitelja, 1 veterinara, 1 namještenika na velikim posjedima i 4 zastupnika šumarstva, i to ili posjednika ili stručnjaka. Važna je odredba, da se u sklopu komore obrazuje poseban odbor za šumarstvo od 8 lica, u koji ulaze sva četiri vijećnika zastupnika šumarstva. U komorskom uredu postoji odsjek za šumarstvo sa stalno namještenim kvalifikovanim stručnim osobljem (4 inženjera šumarstva). Zakon o uređenju seljačke komore (Bauernkammer) u Vorarl berg u iz god. 1925. donosi ove glavne odredbe: Komora ima da zastupa interese cjelokupne poljoprivrede i šumarstva. U komori su zastupani i namještenici i radnici. Zadaće su iste kao kod komora u drugim pokrajinama: unapređivanje, izložbe, predloži, savjeti, uređivanja radničkih odnošaja, davanje savjeta kod donošenja zakona itd. Vlasti su vezane , da kod svih zakona i normativnih naredaba, koje se odnose na poljoprivredu i šumarstvo, zahtijevaju pravodobno mišljenje komore. Sva javna nadleštva dužna su da daju komori sva potrebna razjašnjenja, te da ju u radu podupiraju. Komora se sastoji od 16 članova, i to 13 privrednika i 3 radnika. Izborno pravo u prvoj skupini imaju posjednici od 1 ha na gore, upravitelji većih posjeda, veterinari i učitelji stručnih škola, a u drugoj (radničkoj) skupini svi radnici, koji su barem godinu dana zaposleni u poljoprivredi. Pasivno izborno pravo ima, tko je navršio 24. godinu. Dohoci su prirezi na zemljarinu i prihodi iz vlastitih ustanova. U Gradišćansko j su 1926. god. ustanovili komoru sa sličnim načelima. Izuzetak je, da su uveli izbornu dužnost, te da je komora sastavljena od 32 člana, da radništvo nije zastupano, nego samo posjednici i zakupnici posjeda od 1 jutra pa na više. U Tirol u su 1929. god. preustrojili dotadanji Poljoprivredni savjet u komoru sa ovim temeljem: U svakom sudskom srezu postoji staleška zadruga (Berufsgenossenschaft), u koju ulaze svi posjednici ziratnog ili miješanog (poljoprivrednog i šumskog) zemljišta, na kojem se može gojiti najmanje 2 grla krupne stoke, te posjednici šuma od 20 ha pa na više. Na posebnu molbu mogu se kao članovi primiti i manji posjednici. Svaka zadruga izabire sebi odbor tako, da na svakih 50 odnosno 100 članova dođe po 1 odbornik. Dohodak je prirez na zemljarinu. 639 |