DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1936 str. 56 <-- 56 --> PDF |
A.) Da se kod organizacije staleža poljoprivrede i šumarstva poštuju ova načela: 1. U svakoj pokrajini treba uz poljoprivredno zastupstvo ustanoviti i šumarsko. Ova dva zastupstva čine stalež poljoprivrede i šumarstva. U šumarsko zastupstvo da se priključi i lov i ribarstvo. 2. Isto načelo treba zadržati kod staleških organizacija države, sreza i općine. 3. Za izborno pravo treba srazmjerno uvažiti veličinu posjeda i intenzivnost gospodarenja, kao i opću važnost privrednog objekta. 4. Kao zastupnik u šumarsko zastupstvo može se birati samo onaj, koji ima potrebnu stručnu kvalifikaciju, što će potvrditi nadležna šumarska vlast na temelju sporazuma sa šumarskim društvom i društvom šumoposjednika. B.) Dok se konačna organizacija staleža ne izvede, treba svim sredstvima nastojati, da se bezodvlačno u svakoj pokrajini ustanovi šumarsko staleško zastupstvo time, da se u postojećim poljoprivrednim i šumarskim staleškim tijelima osnuje sekcija za šumarstvo. Isto vrijedi i za druge mjerodavne organizacije. U ta privremena zastupstva treba pozvati zastupnike na osnovi sporazumnog predloga šumarskog udruženja i udruženja šumoposjednika. U svojem članku o staleškom ustrojstvu poljoprivrede i šumarstva (Oesterr. Vierteljahresschrift für Forstwesen H/1934) kaže uvaženi stručnjak Ing. Locke r među ostalim ovo: »Zemlja se ne može po miloj volji povećati. Svaka država i svaki narod posjeduje ju samo u određenoj mjeri. Zemlja je temelj opstanka, a način gazdovanja s njome je temelj napretku slobodne države. Pretežni je dio zemlje u rukama poljoprivrede i šumarstva. Njima je dakle zajedničko, da gospodare sa zemljom. Način, kako s njome gospodare, u osnovi je različit. Dovoljno je, ako se spomene, sa kako različitim trajanjem proizvodnje ove privredne grane rade. Već iz same te činjenice proizlazi, da moraju postojati dva zastupstva: jedno za poljoprivredu, a drugo za šumarstvo. Radi mnogih međusobnih odnošaja i veza između poljoprivrede i šumarstva preporučujem, da se ustroji zajednički zbor, a ako je potrebno, i zajedničko predsjedništvo . . . Razdioba mandata među poljoprivredom i šumarstvom imala bi se izvršiti u prvom redu na osnovi površine, a u drugom redu na temelju zemljarine odnosno katastralnog čistog prihoda površina, s kojima se gospodari. Još je potrebno da se raščisti pitanje, koji šumoposjednici treba da imaju izborno pravo u sekciji za šumarstvo. Tu mogu biti dva riješenja: Ili ima izborno pravo svaki, koji posjeduje ma kakvu šumsku površinu, ili da se izluče mali šumoposjednici, t. j . kojima šuma služi samo za pokriće njihovih potreba. Može da se pode i jednim i drugim putem. Izborne bi srezove valjalo u načelu obrazovati po šumskoj površini uz uvaženje poreza.« Po izdanju zakona o ustrojenju staleža poljoprivrede i šumarstva austrijsko je šumarsko udruženje tražilo svojom rezolucijom iz godine 1935., da se prigodom provedbe zakona prime ove smjernice: 1. U svakoj pokrajini treba obrazovati sekciju za šumoprivrednike, pri čemu se određena najmanja mjera od 200 ha ne smije povećati. 642, |