DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1936 str. 57 <-- 57 --> PDF |
2. Članovi sekcije za šumoprivrednike sačinjavaju posebno izborno tijelo, koje bira upravu sekcije. Predsjednikom sekcije postaje jedan od zamjenika pokrajinskog (vode zemljoradnika. Osim toga šalje sekcija nekoliko odbornika u pokrajinsko zemljoradničko vijeće. Ovih treba da bude najmanje jedna petina od svih vijećnika. 3. Najmanje jedna petina članova poljoprivrednih komora mora biti iz redova šumoprivrednika. Jedan od podpredsjednika komore mora biti šumoprivrednik. Isto vrijedi, ako se ustroji glavni odbor. 4. Svi članovi komore, koji budu pozvani na osnovi predloga sekcije za šumoprivrednike, pripadnici su odbora za šumarstvo. Taj odbor vijeća samostalno o svim šumarskim predmetima. On upravlja sa sredstvima, koja su namijenjena šumarstvu i koja potječu iz šumarstva. 5. Poljoprivredno radništvo neka se dijeli u sekciju za namještenike i u sekciju za radnike. Sekciju za radnike treba razdijeliti u sekciju za poljoprivredne radnike i u sekciju za šumske radnike. U namješteničkoj sekciji treba osigurati šumarima zastupstvo prema važnosti šumske privrede. Iz svih ovih citata vidimo, da su se šumari u Austriji stalno borili, da im se prizna primjereno zastupstvo u starijim i novijim staleškim tijelima, jer se i tamo kod donošenja zakona nije dovoljno uzimalo obzira na interese šumarstva i priznao se poljoprivredi privilegovan i dominantan položaj. Danas se može reći, da su u tom nastojanju dosegli lijepe uspjehe. U Njemačko j je prije dolaska narodnih socijalista na vladu u svakoj državi postojala poljoprivredna komora. Najprije su bile osnovane u Pruskoj, a poslije i u drugim državama. Buss e (Forstlexikon) kaže o tom ovo: Poljoprivredna komora u Pruskoj, ustanovljena zakonom od godine 1894, imala je zadaću, da promiče cjelokupne interese poljoprivrede i šumarstva unapređivanjem svih uređaja za podizanje zemljoposjeda, davanjem mišljenja upravnim vlastima, unapređivanjem poljoprivredne tehnike i kredita i saradnjom kod notiranja na burzama i tržištima sve to sa pravom, da stavlja samostalne predloge. Sredstva je dobivala iz državnih dotacija, te iz prireza na čisti zemljišni prihod. God. 1911. sve su se pruske poljoprivredne komore udružile u Savez pruskih poljoprivrednih komora. Taj je savez dobio povlasticu javnopravnog tijela. Iz toga je saveza zakonom od god. 1921. nastala Glavna poljoprivredna komora. Aktivno i pasivno izborno pravo imali su vlasnici, uživaoci i zakupnici svih zemljišta, koja su služila poljskoj ili šumskoj privredi. Troškovi su se pokrivali po zakonu od god. 1923. prirezom na osnovi stalne vrijednosti uvažujući površinu. Poljoprivredna je komora pri unapređivanju poljoprivrede odlično djelovala, ali je pri tom šumarstvo jako slabo prolazilo. Tek je iza preustrojenja i šumarstvo našlo veće značenje. Poljoprivredne su komore obično osnovale odbore za šumarstvo, šumske odsjeke, poslovnice za šumarske savjete, te su namjestile stalno šumarsko osoblje, koje je po* magalo odborima, davalo savjete šumoposjednicima, preuzimalo uređivanje i upravu gazdinstava, izrađivalo stručna mišljenja i procjene, posredovalo pri prodaji drveta i pri nabavi sjemenja i sadnica, vodilo računa o popunjavanju službenih mjesta, te napokon držalo predavanja i tečajeve. Glavna poljoprivredna komora vodila je sve zajedničke predmete 643 |