DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1936 str. 58 <-- 58 --> PDF |
svih komora, posredovala je medu njima, davala savjete vlastima i korporcijama, a imala je za šumarstvo posebno odjeljenje. Sa savezima šumoposjednika poljoprivredne su komore sarađivale tako, da su se međusobno upotpunjavale ili su uredile zajedničko poslovanje. Bavarsk a je zakonom od god. 1920. ustanovila seljačke komore: okružne seljačke komore i zemaljsku seljačku komoru. U poljoprivredu se na temelju zakona uračunava i sveukupna nedržavna šumska privreda. Prinosi se razrezuju po površini, dakle i po šumskoj površini. U Saksonsko j su zakonom od 1925. dotadanji savjet za zemljoprivredu preustrojili u poljoprivrednu komoru i u njoj osnovali samostalnu stručnu komoru za šumarstvo kao javnopravno tijelo sa svojim vlastitim predsjedništvom. Ovu se komoru moralo konsultovati u svim važnim stvarima, a osobito kad se radilo na pripremanju zakonskih nacrta. Imala je pravo, da podnosi državnoj vladi smostalne predloge. Njoj pripada sav nedržavni šumoposjed izuzev male šume, koje služe samo za pokrivanje vlastitih potreba, a ne i za prodaju proizvoda. Šumarska je komora imala sa Savezom šumoposjednika zajedničko poslovanje, te je preuzela od toga saveza i zavod za uređivanje šuma. Würtembersk a je osnovala zakonom od god. 1919 poljoprivrednu komoru, u kojoj su god. 1923. u sporazumu sa upravom državnih šuma i savezom šumoposjednika ustanovili prošireni šumarski odbor pod imenom »šumarski savjet«. Vođenje poslova toga savjeta preuzeo ´je savez šumoposjednika, koji je to obavljao u najužoj vezi sa poljoprivrednom kon.orcm. T i r i n g i j a je god. 1925. osnovala zakonom Glavnu poljoprivrednu komoru, te sreske i okružne komore. Glavna je komora imala odbor za šumarstvo. Polovicu članova toga odbora predlagala su privatna staleška zastupstva iz svojih redova, a druga je polovica bila iz članstva glavne poljoprivredne komore. Zastupnici šumarstva morali su imati u odboru većinu. Potrebna sredstva doznačivala je glavna poljoprivredna komora. Bade n je imao već od godine 1907. komoru, koja je 1921. godine preuređena U njoj nema šumarstvo nikakvoga posebnog odjeljenja, nego je važio jedino propis, da od 56 članova moraju 4 zastupati šumarstvo. Ni Hesse n u svojoj od god. 1921. postojećoj komori nije imao posebno zastupstvo za šumsku privredu. U Mecklenburg-Schwerinu određivao je zakon o poljoprivrednoj komori iz god. 1925., da se mora obrazovati odbor za šumarstvo, kojemu me raju, osim 4 stalna šumarska člana (3 šumoposjednika i 1 šumarski činovnik), još pripadati 3 šumoposjednika izabrana iz članstva komore. Zakon se tiče svih nedržavnih šuma. Šumarski odbor donosi zaključke u okviru proračuna komore samostalno, no ne smije komore prema vani niti zastupati niti vezati. Poljoprivredne komore postojale su još u Oldenburg u od god. 1900., u An halt u od god. 1900., u Waldecku od god. 1905., u Braunschweig u od god. 1906. Druge njemačke pokrajine nisu imale poljoprivrednih komora. Bilo je namjere, da se za cijelu njemačku državu osnuje državna poljoprivredna komora i da se donese zakon o poljoprivrednom staleskom zastupstvu. Opravdano nastojanje, da se stvori samostalno zastupstvo šumske privrede prigodom osnivanja novih i preuređivanja starih komora, kako Ö44 |