DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1936 str. 59 <-- 59 --> PDF |
se iz gornjeg vidi, nije dalo zadovoljivih rezultata. Poljoprivreda je u svojem otporu bila jači faktor. Državni šumarski savjet tražio je već god.1920. potpuno samostalno, paritetno staleško zastupstvo i odvojenje od poljoprivrede, a god. 1921., za slučaj da se ovo ne bi dalo provesti, tražio je u najmanju ruku »potpuno samostalno odlučivanije u svim šumarskim stvarima, samostalno zatupanje šumarskih interesa u javnosti i pred vlastima, finansijsku samostalnost u svemu, a naročito u pogledu raspolaganja sa sredstvima, koja doprinose šume za njihovo zastupanje.« Poslije 1933. godine u Njemačkoj su zastupstvo poljoprivrede i šumarstva iz temelja promijenili. Sve su gotovo organizacije ukinute ili su preinačene. Poljoprivreda i šumarstvo ušli su u državni stalež za prehranu (Reichsnährstand). Budući da su mnogi dijelovi tek u izgradnji i jer se organizacija naslanja potpuno na nova načela autoritativne staleške države, to način njihovog ustroja za naše prilike ne dolazi u obzir. Nacrt uredbe o poljoprivrednim komorama za našu državu. Promotrimo li nakon gornjeg upoznanja sa stanjem u Čehoslovačkoj, u Austriji i u Njemačkoj točno naš nacrt, to moramo osim onoga, što smo već u početku rekli, istaći još ovo: Naš nacrt Uredbe o poljoprivrednim komorama sastavljen je vjerno no našem zakonu o komorama za trgovinu, obrt i industriju iz godine 1930., koji mu je služio kao uzor i iz kojega je doslovno preuzeo sve odredbe, koje nisu u opreci sa značajem poljoprivrede. I ako su ti propisi u glavnom dobri, ipak će trebati da se u mnogim stvarima izmijene, ako se prihvati načelo zajedničkog, ali ravnopravnog zastupanja poljoprivrede i šumarstva. U prvom je redu potrebno, da se svuda, gdje je spomenut Ministar poljoprivrede, doda odredba: u sporazumu sa Ministrom šuma i rudnika. Taj je zahtjev u slučaju zajedničkih komora sam po sebi jasan i ne treba posebnog obrazloženja. Što se tiče broja i područja komora, može da se stane na gledište, da svaka banovina treba po jednu komoru ili da neke banovine osnuju zajedničku komoru, kao što je to učinjeno kod radničkih komora. Kako međutim naše banovine dobivaju danas sve veću autonomiju, bilo bi zgodnije, da se komore osnuju po banovinama. Kolaboracija sa državnim vlastima bila bi time svakako olakšana. Na žalost nemamo još točne statistike o broju i veličini šumskih posjeda po vrsti vlasništva za sve banovine. Barem u stručnoj literaturi nije ona objelodanjena, pa je nisam mogao naći. Najbolju statistiku pruža godišnji izvještaj šumarskog odsjeka banske uprave u dravskoj banovini za godinu 1934., ali u pomanjkanju po istim načelima sastavljene statistike za druge banovine i ona nam malo koristi, jer nemamo pregleda za cijelu državu. Iz statistike Ministarstva šuma i rudnika od god. 1925 možemo da izvadimo samo ove globalne brojke: 645 |