DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1936 str. 60 <-- 60 --> PDF |
u Dravskoj banovini 686.566.— ha „ Drinskoj banovini 226.868.— ,, Dunavskoj banovini 132.216.— „ Moravskoj banovini 410.949.— ,, Primorskoj banovini 495.900.— „ Savskoj banovini 1,088.592.— ,, Vardarskoj banovini 720.107.— „ Vrbaskoj banovini 282.168.— ,, Zetskoj banovini 710.852.— skupa 4,754.218.— ha Baš za prosuđivanje potrebe i važnosti interesnog zastupstva kao i za razdiobu mandata u šumarskim sekcijama poljoprivredno-šumarskih komora trebala bi nam točna statistika šumskih posjeda po broju, veličini i vrsti vlasništva, kao što na pr. postoji za Njemačku iz godine 1925. i 1927. Iz gornjeg prikaza vidi se, da će u Dunavskoj banovini šumarska sekcija imati najmanje članova, dok će u Savskoj banovini biti veliko i važno tijelo. Za zajednička pitanja svih komora po nacrtu se predviđa Savez poljoprivrednih komora, ali to ne smije da; znači, da pojedine komore ne bi smjele izravno sarađivati sa centralnim vlastima u zemlji i stavljati svoje predloge sa primjedbama na zakonske nacrte itd. s obzirom na posebne prilike svoga područja. U nacrtu uredbe stoji, da se komore ustanovljuju za zastupanje, zaštitu i unapređivanje interesa zemljoprivrednika,, i to kao javnopravne ustanove i savjetodavna tijela, no ne određuje se, da bi nadležni ministri moral i upućivati komorama na mišljenje projekte zakona, uredaba i pravilnika te međunarodnih ugovora, u koliko se tiču poljoprivrede, nego se to ostavlja slobodnoj presudi ministrovoj. Takvom se odredbom novoj ustanovi uzima njena glavna zadaća, da naime bude u pitanjima staleža i zemljoprivrede obligatorni savjetodavni organ državnih vlasti, i to iz kruga aktivnih pripadnika toga staleža. Neobično je, da se ta odredba neobvezatnosti u predmetu konsultovanja donosi za zemljoprivredne komore, dok je za radničke komore usvojeno načelo obligatornog pitanja za; mišljenje. U Austriji je, kako smo vidjeli, prije staleškog ustava važio zakon, da se sve zakonske odredbe, koje se tiču poljoprivrede ili šumarstva, moraju prije donošenja u određenom roku predložiti na izjavu komorama. Držim stoga, da bi se ta odredba morala i kod nas donijeti. Jako je zamašno i složeno pitanje, tko da ima izborno pravo u komore? Nacrt predviđa, da osim vlasnika još i zakupac i poljoprivredni radnik imaju pravo glava, i to bez obzira na veličinu posjeda. Mi kod nas nemamo korporacijskog sistema, pa su sve privredne i staleške javnopravne ustanove (komore) ili čisto poslodavačke (preduzetničkej ili čisto posloprimalačke (radničke), a komora, u kojima bi bili obuhvaćeni svi članovi staleža od poduzetnika do radnika, kod nas nema, te bi ova odredba nacrta bila novost i odstupanje od dosadanjeg načela organizacije. Takova odredba bila bi to opasnija, što je zemljoposjednički stalež i onako najbrojniji, te je baš ta mnogobrojnost do sada bila uzrokom, da se nije u posebnim staleškim tijelima još organizovao. Kad se stvara 646 |