DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1936 str. 61 <-- 61 --> PDF |
ta ustanova za tako mnogobrojan, a osim toga kulturno tako nejednak elemenat, onda bi trebalo već u početku izlučiti sve one, koji nisu čisti, potpuni i stalni zemljoprivrednici, nego se nalaze na granici medu raznim staležima ili se čas nalaze u jednom, čas u drugom staležu. Postoji naime opasnost, da bi komore postale poprište demagogije i političke borbe, čemu bi se smišljenom organizacijom moralo već od početka predusresti, kako bi komore održale svoj značaj čisto staleškoprivrednih ustanova. U drugim su državama, gdje su interesna zastupstva zemljoprivrede već kroz decenije na životu, osim uslova, da glavno zanimanje bude zemljoprivreda, stavili još uslov, da pripadnik komore odnosno birač mora biti vlasnik (zakupnik) izvjesne minimalne površine zemlje. Tako su u raznim pokrajinama Austrije primili načelo, da mora imati najmanje 1 jutro, 1 hektar, 1.5 ha ili 2 ha poljoprivredne zemlje, a češki nacrt zakona o poljoprivrednim komorama iz godine 1936. stavlja kao uslov vlasništvo najmanje 1 ha zemlje. Držim, da bi i u našoj uredbi trebalo staviti uslov u pogledu najmanje veličine posjeda, te ju s obzirom na novost ustanove odrediti za sada sa 2 ha poljoprivredne zemlje ili 5 ha zemlje uopće. Time bi se izlučili svi najsitniji posjednici, koji i onako nisu po glavnom zvanju samostalni zemljoradnici, nego su uz svoj sitni posjed većim dijelom poljski, šumski, obrtni, industrijski i prometni radnici. Svi bi ti i onako našli svoje zastupstvo u radničkim komorama. Ako bi se kao pripadnici komore izlučili svi poljski i šumski radnici i namještenici, onda bi dakako bilo bezuvjetno potrebno, da se istovremeno, kada se uzakonjuje uredba o zemljoprivrednim komorama, donesu i zakonske odredbe glede staleške organizacije svih poljskih i šumskih radnika i namještenika u posebnom odjelu radničkih komora. Trebalo bi dakle izraditi novelu k zakonu o radničkim komorama, te ustanoviti samostalne sekcije za poljske i šumske radnike kao i za poljske i šumske namještenike. Svakako bi do skrajnosti bilo nepravedno, kad bi se sav službenički stalež u šumarstvu i poljoprivredi i nadalje ostavio bez zvanično priznatog javnopravnog zastupstva. U uredbi nije nigdje napomenuto, da se državni i banovinski posjedi ne ubrajaju medu pripadnike komore, te da u njoj neće biti zastupani. Razumije se naime, da je interesno zastupstvo potrebno samo nedržavnom odnosno nebanovinskom posjedu. Državni i banovinski posjed oslobođen je radi toga i komorskih prireza, dok bi sav drugi posjed bez razlike bio podvrgnut plaćanju istoga bez obzira, da li ima ili nema aktivno odnosno pasivno izborno pravo. Sve koristi, koje bi komora donijela poljoprivredi i šumarstvu, došle bi u dobro svim posjednicima bez razlike. Oslobađanje sitnog posjeda od prireza pospješilo bi u još većoj mjeri diobu i rasparčavanje (atomiziranje) zemljišnog posjeda. Za zajedničke posjede (imovne općine, zemljišne zajednice, rodbin ske zadruge i si.), u koliko sačinjavaju pravna lica, bilo bi dostatno, ako bi birač bio zakonski predstavnik, a za suvlasničke posjede bilo bi prak tično, da ih ima zastupati samo po jedan od suvlasnika, kojega drugi većinom glasova odrede i ovlaste. Sam način biranja propisuje uredba po srezovima, tako da se za svaki srez bira izravnim i tajnim glasanjem po jedan vijećnik. Taj bi 647 |