DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1936 str. 62 <-- 62 --> PDF |
postupak mogao da dovede do toga, da bi svagdje bio izabran samo predstavnik najbrojnije zastupane grupe zemljoposjednika, a to su maloposjednici, dok bi srednji i veći posjednici, i ako bi možda u srezu plaćali najviše doprinosa, ostali bez zastupstva. Na taj način ne bi komore bile pravi i pravedni zastupnik sveukupnog staleža zemljoprivrednika, nego samo jedne najbrojnije grupe medu njima. Svi interesi poljske i šumske privrede ne bi bili u komori zastupani, što bi bilo u opreci sa njenom zadaćom. Komore bi morale dati potpun i točan odraz strukture cijele zemljoprivrede dotičnog komorskog područja. Svi slojevi staleža bezuvjetno i neodvisno od biračke sreće i od izborne agitacije morali bi naći u njoj jednomjerno i pravedno zastupstvo. Stoga držim, da predviđeni sistem ne odgovara. U drugim su se zemljama pomagali na taj način, da su manjinskim grupama dali posebno zastupnike ili unaprijed odredili razmjer u mandatima. Čehoslovački predlog zakona o poljoprivrednim komorama primio je načelo biranja po grupama, tzv. kurijama, koje je načelo svakako najpravednije i isključuje majorizaciju. Tako određuje taj nacrt, da u prvoj kuriji biraju svi radnici i namještenici, te sitni posjednici do 1 ha, u drugoj svi koji imaju do 5 ha posjeda, u trećoj svi koji imaju 5 do 20 ha, a u četvrtoj svi nad 20 ha posjeda. Svakoj kuriji pripada stalan, unapred određen broj mandata. Tako držim da bi se i kod nas moralo odrediti biranje barem u tri grupe (kurije), t. j . za mali, za srednji i za veliki posjed posebno. U sekciji za poljoprivredu imali bi u tom pogledu da budu mjerodavni — recimo — posjedi od 2 do 5 ha, zatim od 5 do 20 i konačno iznad 20 ha obradive zemlje, u sekciji za šumarstvo posjedi od 5 do 20 ha šumskog zemljišta, zatim od 20 do 300 ha i napokon od 300 ha pa na više. Šumski posjed ispod 5 ha, kojemu je gospodarski cilj samo namirenje vlastite kućne potrebe, ne bi u šumskoj sekciji trebao posebnog zastupstva, nego bi bio zastupan samo sa svojim cijelim posjedom u sekciji za poljoprivredu. Svakoj kuriji neka se dodijeli proporcijonalan broj mandata uzevši za mjerilo poprečnu površinu, koja od cjelokupne poljoprivredne ili šumske površine otpada na jednog zastupnika (vijećnika). Mandati bi se razdijelili u biračke srezove. Tim načelima izbora postiglo bi se, da neki posjednici, koji kao privrednici u narodnom gospodarstvu svakako zauzimaju važno mjesto, ne ostanu bespravni i bez zastupstva u svojim staleškim tijelima. Nadalje bi bilo korisno, ako bi se zgodnom odredbom omogućilo, da zemljoposjednici, koji imaju namješteno stalno stručno poljoprivredno i šumarsko osoblje, mogu ovlastiti te svoje namještenike, da ih zastupaju u odborima i u plenumu komore. Ti namještenici — stručnjaci — ne samo da poznaju na temelju svoje školske naobrazbe i primjerene prakse tehniku privređivanja u poljoprivredi i šumarstvu, već poznaju i sve lokalne prilike, pa bi najbolje znali zastupati interese svoga kraja i službodavca. Pravna lica obično zastupaju ovlašteni namještenici, a državu i banovinu redovito zastupa njezin namještenik, tako da takova odredba ne bi bila neosnovana. Držim, da bi se takvom odredbom mogao u veliko dignuti i stručni nivo komorskog vijećanja. Konačno mislim, da nije dovoljno, ako se prizna pravo na delegiranog zastupnika samo stručnim udruženjima i zadrugama, nego bi to 648 |