DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 99/1936 str. 10     <-- 10 -->        PDF

^ . - POTRAŽIVANJE
Imovnih opština na šumskitn štetama krajem 1935 godine.


Fetrovaradinska \ / . . . --, -^ ^ ,´ !,500/0(X).-~- Din


Brodska 4,500.00C?.-
Gradiška . - . . 4,120.000.—
Ojurgjevačka . -.´. 8,786,366.—


7,O00.0OC).—


Krize vač ka
5,641,724.—


II banska


I banska 3,500.000.—
Slunj ska 4,999.196.—
Ogulinska 3,806.916.—
Otočka , . -. . ... . 13,409.600.


, ^ : , ´ _UkupTO 57,263.802,—Dia


Posebn o i vrlo aktuelno pitanje pretstavljaju k o ra u n a 1 n e
sume u Srbiji i Južnoj Srbiji o kojima je do sada vodeno
vrlo malo računa. Zbog neuređenih pravnoposjedovnih odnošaja, kao i
pomanjkanja dovoljnog nadzora i dobre uprave nad ovim šumama njih
postepeno,ali sigurno nestaje. Ove šume se potajno i mimo vlasti rasparčavaju
i dijele među pojedine ekonomski jače i pohtički uplivnije seljane.


Općinski odbornici i seoske starješine, ne samo što mnogo puta ne
zaštićuju općinske šume, već naprotiv mnoga dioba tih šuma pa nedozvoljena
sječa potiče baš od njih. Jasno je, da se ovakove diobe vrše
uglavnom zato, da se rasparčane parcele mogu lakše eksploatisati, a kada
su one konačno iscrpljene, onda ih se njihovi nelegalni posjednici velikodušno
odriču u korist općina i sela.


Iz svih krajeva države stižu izvještaji, da se šume, a naročito državne,
nemilice sijeku, uništavaju i devastiraju na svakom koraku. Ono što je
još preostalo iza industrijskih sječa, šumskih požareva, elementarnih "nepogoda
i zareznika, uništava nemilice stoka i čovjek, da hametom dotamani
i posljednji ostatak nekadašnjeg zelenog carstva. Ako se ovim tempom
produži ova anarhija u šumskom gospodarstvu, u pojedinim eksponiranim
krajevima države nastaće već u najkraće vrijeme posvemašnja
devastaicija i ogoljavanje te stvaranje krševa, goleti, vododerina i bujičnih
područja. Na taj način veliki dio ranije šumovitih predjela Bosne, Srbije
i Južne Srbije, p o s t a ć e golet i krš, kakve viđamo u Hercegovini
i u Primorju.


Pada nam u oči da šumske štete i uzurpacije drž. zemljišta većinom


vrše imućniji ljudi, koji imaju dovoljno radne snage, alata i


sprege, da ovaj zlokobni posao što brže vrše. U nekim srezovima Bosne


(Prijedor, Ključ, Teslić, Banjaluka - Sanski Most. Prnjavor itd) i Hrvatske


(bivša Vojna Krajina) preobrazilo se haračenje šuma u pravu nele


galn u trgovinu : seljaci prodaju seoskim pretrgli jama ne samo


ogrijev i taninsko drvo već i željezničke pragove, seosku gradu i drugo


bez ikakove uspješnije intervencije drž. orgama.


Nije rijedak slučaj da seljak proda svoje vlastito zemljište a uzur


pirano zadrži za obradu.


Kada je šuma već na izmaku i devastacija počinje zauzimati katastro


falan razmjer, onda se protiv ovoga zla počnu buniti razboritiji


seljaci . Oni uviđaju, da bezobzirno uništavanjem šumai od strane po


jedinaca ugrožava njihov opstanak. Oni uviđaju, da je državna vlast n^


10´