DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 99/1936 str. 8     <-- 8 -->        PDF

DEVASTACIJA ŠUMA.


U nekim kraievirna, a napose u Bosni, pustožeaje ^un):i ^nuzelo je
upravo katastrofalne razmjere. Ako se zlo hitno i energiču<; ne spriječi,
nastat će u budućnosti nedogledne posljedice Zar nenian-o do\´oljno
krševa i goleti? Zar treba da ih još stvaramo?


O tom bolnom pitanju prikupili smo izvještaje naših podružuicj:\ Za
informaciju vadimo iz tih izvještaja samo neke pasuse. U pripremi je
brošura o devastacijama sa apelom na sve odlučujuće faktore, da se zlu
hitno i energično stane na kraj.


Novi Zakon o šumama stupio je na snagu 1 jula 1930 god. i odmah
su se osjetile dobre posljedice njegove strogosti. Iz svih krajeva države
stizali su izvještaji, da su poslije donošenja Zakona o šum.ama šumske
štete i devastacije šuma počele znatno nazadovati.


Međutim nastupom krize u toku 1931 i slijedećih godina seljak se
našao u teškom položaju. Uslijed pada cijena agrarnih proizvoda u mnogim
je krajevima države seljak tražio uslove za održanje egzistencije
zadiranjem u šumu. Prva navala na šumu većega opsega, nije se mogla
u prvom začetku uspješno suzbijati zbog nedovoljnog osoblja i neefikasnog
kažnjavanja krivaca, pa su šumske štete postepeno dobijale sve
veći mah.


Kada je donošenjem Zakona o odlaganju izvršenja i opraštanju novčanih
kazni od 27 februara 1932 god. narod osjetio, da mu se od strane
vlasti popušta, on je> čini se, s^´atio da ima nepisano pravo na šumu i time
se je obilno koristio. Od tada šumske štete i devastacije šuma neprestano
rastu gotovo u svim šumama, bez obzira na kategoriju vlasništva. Najbolje
se to razabira iz priloženih pregleda (tabela).


Broj šumskih šteta, koje počinja čovjek, nagomilava se iz godine
u godinu. Na taj se način stvara ogromna negativna stavka
u bilancu našeg šumarstva i naše šumske privrede.


Razlog za šumske štete ne treba tražiti samo u siromaštvu i potrebi
nego i u mentalitetu našeg seljaka, a — na žalost — i u
mentalitetu mnogih intelektualaca na uplivnini
položajima , koji drže, da je šuma neiscrpivo dobro i da raste brže
nego što se siječe. Do izražaja dolazi i narodni suverenitet, ispoljen u
raznovrsnim intervencijaima i interpelacijama narodnih poslanika, koje se
redovno svršavaju amnestijom šumskih kazna. Kada nam prolazeći kroz
šumu zapne oko za kakovu ogoljenu površinu i zapitamo lugara, da- li
je ovdje bio šumski požar ili navala zareznika, nije rijedak slučaj da
dobijamo odgovor: »Ne, to je izbornaj sječina gosp. N. N-a«. Naravno,
da to potstrekava neupućenog seljaka, koji posiže za ovim zajedničkim
narodnim dobrom jer vidi, da je to najlakši način, da dođe do brze i
lake zarade.


Neuređeni vkasnički i posjedovni odnosi svakako
mnogo doprinašaju ovome zlu. Mnogobrojnim uzurpacijama, kolonizacijoni
i drugim dobronamjernim i zlonamjernim zahvatima u drž. šumsko
zemljište su granični odnosi u nekim krajevima (napose u Bosni) u tolikoj
mjeri poremećeni, da se u tome poslu i sami državni organi teško
snalaze. Ovo utoliko više, što su u mnogim slučajevima granični znakovi
bilo istrunuli, bilo zlonamjerno povadeni. Takvim se stanjem uspješno
pravda svako silovito zauzimanje drž. zemljišta i u onim slučajevima,
gdje je već na prvi pogled jasno, da uzurpant nema nikakvog- prava m
prisvojeno zemljište.


8