DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1937 str. 11 <-- 11 --> PDF |
će se, što nisu ujedno i voće i stočna hrana poput njihove srodnice Ficus indica. Od tih otpornijih vrsta ima rasprostranjeno ponešto i u okolici Sušaka, i to Opuntia nana ili O. vulgaris. Ficus indica služi pored ostaloga i za stvaranje jeftinih sigurnih ograda osobito u bodljikavoj svojoj odlici, a i to je od velike važnosti i vrijednosti u seljačkom gospodarstvu. Agave americana rasprostranjena je po čitavom jugoslovenskom primorju, a pored stvaranja humusa na sterilnom kamenitom tlu, može u toplijim zonama služiti za dobivanje vlakna za užeta i druge svrhe. Možda bi u najjužnijim primorskim predjelima mogla da uspijeva i najvr jedni ja Sisalagava? Daljnjim neumornim i svjesnim traganjem jamačno će se broj tvoraca humusa još povećati, kad se rješavanje restitucije i meliorisanja mediteranskih sterilnih terena uputi tim novim putem. Nikako naime priroda nije još u svim smjerovima istražena. Nove potrebe stvaraju nove napore, a ovi nove tekovine. Glavna osnovica budućeg seljačkog gospodarenja. Trava za stočnu i ljudsku hranu ne može biti glavna osnovica ovoga gospodarenja. Ona je kao osnovica na kršu opasna, jer ne stvara dovoljno novu i ne čuva već stvorenu zemlju ni protiv vode ni protiv bure. Ona je gospodarstveno nepouzdana, jer ne podnosi suše, pa je na primorskom kršu suha kao slama često od sredine juna do kraja septembra, u kojem razdoblju mnogih godina ne padne ni kapi kiše. Stoga ne može ni dosadanje pašnjačko stočarstvo ostati jednom od glavnih grana seljačkog gospodarenja, jer stočara nestalnost paše pretvara u nomada, a taj je za svaki smišljeni ustrajni gospodarski rad najnepodesniji i najnesposobniji. Na primorskom kršu može da bude glavn a osnovica gospodarstva jedino drvo, i to stoga, što može da raste svuda, gdje je ostalo (ili se ponovice stvori) ma išta plodne zemlje. Uz to ono podnosi krašku primorsku mediteransku sušu i ostaje živo i zeleno. Drvo pomaže stvarati (a stvara i samo) od kamena zemlju. Stvorenu zemlju žiljem i krošnjom čuva, a trulim svojim otpadcima poboljšava i obogaćuje. Čista šumska privreda međutim mogla bi postati lakše glavnom privrednom granom seljačkog gospodarenja na kršu tek onda, kad bi iz drveta kao organske tvari potpuno uspjelo stvarati dobru i zdravu ljudsku ili barem stočnu hranu, a tehnika te prerade kad bi bila tako jednostavna, da se njom mogu služiti i širi narodni slojevi. I voćke su međutim drveće sa velikim brojem osebina, koje ima šumsko drveće. Voće je dobra i zdrava ljudska hrana i u svježem i u osušenom stanju, i pečeno i kuhano i konzervirano, a napokon i u obliku različitih vrsta sirupa i pekmeza. Na jugu Dalmacije uspijevaju limuni i naranče, a na još širem njenom području rogač (Ceratonia siliqua). Svuda uz more i po nižim predjelima mediteranske zone raste maslina, smokva i badem. Još šire područje mogu da obuhvate kruške, šljive, breskve, kajsije, trešnje, višnje, dunje, orah, lješnik, pitomi kesten, mušmula, oskoruša, ribizi, ogrozd, dud i različite jagode. S uspjehom se rasprostranjuju nove uvedene vrste: žižule, japanski loti i kaki, mogranj, japanska mušmulica, a voće je zapravo i domaći grm planika kao i bor pinija. Jabuke traže predjele s većom vlagom u tlu i zraku, pa spa daju na više položaje brda i u doline sa većim trajnim vodama. 9 |