DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1937 str. 13     <-- 13 -->        PDF

trebale bi1- u svrhu što boljeg pokrivanja i zaštite tla da se sastoje ?z
nadstojnog i podstojnog drveća za kresanje grančica s lišćem ili za
ošmrcavanje samog lista. Kombinovana travnata i drvena livada sastojala
bi se iz visokog rjeđe stojećeg drveća za kresanje, pod kojim
bi u zaštiti i na povezanom tlu rasla trava. Stručna produkcija stočne
hrane ljudskim radom i uz spremanje u silosima za prehranu ljeti i
zimi zamijenila bi dosadanje šiljanje stoke same za hranom na pusti
kamenjar ili na očitu štetu u šumu. Drvene livade, čiste i kombinovane,
još bi više zazelenile danas goli krš i doprinosile postepenom stvaranju
i gomilanju nove naslage plodnog tla među kamenjem i povrh njega.
Osim toga stvorili bi se tako uvjeti za mliječno kravsko stočarstvo i
eliminiranje opasne koze, i ako je ona inače najrentabilnija vrsta mliječne
stoke. Produktivnost voćarstva i pčelarstva dopuštala bi i smanjivanje
broja ovaca, čija važnost ostaje inače za primorski krš neumanjena
već poradi vune, potrebne za domaću izradu najvećeg broja*
odjevnih predmeta za kraško pučanstvo.


Konoplju i lan nizinskih ravnica može u racionalnom primorskom
kraškom gospodarstvu nadomjestiti leptirnjača žuka ili brnestra (Sarothamnus
junceus), koja je drvenast grm, a može se uzgajati sjetvom
sjemena i sadenjem mladica. Otpada tada i kupovanje pamuka nabavom
iz inozemstva. Noviji postupci pri močenju i preradi žuke omogućuju
i upotrebu nuzprodukata i ostatka (celuloza, papir i t. d.). (Inače što
se tiče topline i trajanja vegetacionog perioda, naši bi primorski kraški
krajevi bili sposobni i za kultivaciju pamuka).


Napokon je seljaku potrebno (dakako) i drvo za ogrjev i gradu,
pa i osnivanje novih seljačkih šuma u tu svrhu, jer su preostale šume
na kršu visoko i od naselja daleko, pa dobivanje drveta bez izrađenih
komunikacija odnosi danas strahovito mnogo vremena i stoji nevjerovatnog
truda. Parcelacijom današnjih nesrazmjerno velikih, ali neproduktivnih
zajedničkih pašnjaka i ogoljelih površina državnog i općinskog
bivšeg šumskog zemljišta i predajom u vlasništvo kraških seljačkih
porodica dobio bi seljak prostora i za tu važnu granu svoga gospodarstva,
a šumu bi podizao, gojio, čuvao i iskorištavao sam na svoj
pojedinačni račun.


Tipično seljačko gospodarstvo na primorskom kršu imalo bi prema
tome četiri glavne gospodarske grane: voćarstvo, preudešeno stočarstvo,
prihodno ustaljeno i osigurano pčelarstvo i seljačko šumarstvo
za domaće svoje potrebe. Uvažujući potpuno prirodne i postojeće prilike
tla i podneblja glavni je elemenat sveukupne gospodarske proizvodnje
drvo, koje evo pučanstvu treba i može da dade: hranu, odjeću
i krov nad glavom. Razumljivo je samo po sebi, da nije ni trava i ostalo
zeljano bilje posve isključeno iz procesa proizvodnje, ali za to moraju
postojati preduvjeti, a nriie svega sigurnost, da produkcija pomoću tih
elemenata može da bude i ostane trajna, a to je samo onda, kada ne
povlači za sobom kobnu posljedicu — nestajanje plodne zemlje.


Tehnika rada pri osnutku i vođenju gospodarstva.


a) Uzgoj i njega drveća. Sadnja i njega drveća i voća bila bi najpotrebnija
vještina seljaku u opisanom sistemu gospodarenja. Šumarski


11