DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1937 str. 13 <-- 13 --> PDF |
trebale bi1- u svrhu što boljeg pokrivanja i zaštite tla da se sastoje ?z nadstojnog i podstojnog drveća za kresanje grančica s lišćem ili za ošmrcavanje samog lista. Kombinovana travnata i drvena livada sastojala bi se iz visokog rjeđe stojećeg drveća za kresanje, pod kojim bi u zaštiti i na povezanom tlu rasla trava. Stručna produkcija stočne hrane ljudskim radom i uz spremanje u silosima za prehranu ljeti i zimi zamijenila bi dosadanje šiljanje stoke same za hranom na pusti kamenjar ili na očitu štetu u šumu. Drvene livade, čiste i kombinovane, još bi više zazelenile danas goli krš i doprinosile postepenom stvaranju i gomilanju nove naslage plodnog tla među kamenjem i povrh njega. Osim toga stvorili bi se tako uvjeti za mliječno kravsko stočarstvo i eliminiranje opasne koze, i ako je ona inače najrentabilnija vrsta mliječne stoke. Produktivnost voćarstva i pčelarstva dopuštala bi i smanjivanje broja ovaca, čija važnost ostaje inače za primorski krš neumanjena već poradi vune, potrebne za domaću izradu najvećeg broja* odjevnih predmeta za kraško pučanstvo. Konoplju i lan nizinskih ravnica može u racionalnom primorskom kraškom gospodarstvu nadomjestiti leptirnjača žuka ili brnestra (Sarothamnus junceus), koja je drvenast grm, a može se uzgajati sjetvom sjemena i sadenjem mladica. Otpada tada i kupovanje pamuka nabavom iz inozemstva. Noviji postupci pri močenju i preradi žuke omogućuju i upotrebu nuzprodukata i ostatka (celuloza, papir i t. d.). (Inače što se tiče topline i trajanja vegetacionog perioda, naši bi primorski kraški krajevi bili sposobni i za kultivaciju pamuka). Napokon je seljaku potrebno (dakako) i drvo za ogrjev i gradu, pa i osnivanje novih seljačkih šuma u tu svrhu, jer su preostale šume na kršu visoko i od naselja daleko, pa dobivanje drveta bez izrađenih komunikacija odnosi danas strahovito mnogo vremena i stoji nevjerovatnog truda. Parcelacijom današnjih nesrazmjerno velikih, ali neproduktivnih zajedničkih pašnjaka i ogoljelih površina državnog i općinskog bivšeg šumskog zemljišta i predajom u vlasništvo kraških seljačkih porodica dobio bi seljak prostora i za tu važnu granu svoga gospodarstva, a šumu bi podizao, gojio, čuvao i iskorištavao sam na svoj pojedinačni račun. Tipično seljačko gospodarstvo na primorskom kršu imalo bi prema tome četiri glavne gospodarske grane: voćarstvo, preudešeno stočarstvo, prihodno ustaljeno i osigurano pčelarstvo i seljačko šumarstvo za domaće svoje potrebe. Uvažujući potpuno prirodne i postojeće prilike tla i podneblja glavni je elemenat sveukupne gospodarske proizvodnje drvo, koje evo pučanstvu treba i može da dade: hranu, odjeću i krov nad glavom. Razumljivo je samo po sebi, da nije ni trava i ostalo zeljano bilje posve isključeno iz procesa proizvodnje, ali za to moraju postojati preduvjeti, a nriie svega sigurnost, da produkcija pomoću tih elemenata može da bude i ostane trajna, a to je samo onda, kada ne povlači za sobom kobnu posljedicu — nestajanje plodne zemlje. Tehnika rada pri osnutku i vođenju gospodarstva. a) Uzgoj i njega drveća. Sadnja i njega drveća i voća bila bi najpotrebnija vještina seljaku u opisanom sistemu gospodarenja. Šumarski 11 |