DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1937 str. 14 <-- 14 --> PDF |
stručnjaci znaju iz iskustva, da je to na primorskom kršu težak, dugotrajan i skup posao. Novčanih sredstava kraški seljak nema, a i radna snaga i vrijeme biti će mu pri tolikom preokretu nadasve dragocjena. Čini se, da će prilikama na našem kršu najbolje odgovarati metod uzgoja voćnih i šumskih, te uopće drvnih biljaka u cijevima šupljih biljevnih stabljika, kako ga je prvi započeo kap. B e d d o n u Istočnoj Indiji pojednostavnjujući poznati uzgoj presadnica u loncima.* Pokusi provedeni na našem primorskom kršu, a koji se dalje nastavljaju, dali su unatoč suše u godini pokusa izuzetno jake (6 mjeseci) neočekivano povoljne rezultate. Primilo se 93% sadnica postavljenih zajedno sa cijevima u jednostavne rupe izbušene u terenu željeznom okruglom motkom u dužini i debljini cijevi odgovarajućih dimenzija. Za prilike na našem primorskom kršu najzgodniji je taj metod uzgoja sadnica i presađivanja njihova u teren naročito poradi toga, što odgoj sadnica može "doma na vrlo malom prostoru u sanducima od drveta ispunjenom biljnim cijevima vršiti seljakova žena i djeca u ono vrijeme, kad je muškarac kao glavna radna snaga na nadničarskom poslu poradi zarade daleko od doma. Prenos biljaka sa cijevima u teren i sadnja vrši se u jesen ili u proljeće, a tada je (barem u sadanjim prilikama) privremeno i glavna muška radna snaga doma. Uostalom i sama je terenska sadnja tako laka i jednostavna, da je može uspješno i lako svršiti i ženska radna snaga. Praktički uzevši ovo je uzgoj voćaka i šumskog drveća bez presadnje, a to je po nazorima voćara po voćke uopće od velike prednosti, jer su tada voćke jače, zdravije, otpornije, dugovječnije i bolje rode. Napose je na kršu važno, da tako gojeno voće i drveće razvija najbolje i najdublje korijenje, pa je osigurano.i bolje primanje vlage i hrane iz tla. Zadaća je u prvom redu agronoma, da eventualno metodama ru skog glasovitog voćara M i č u r i n a prigajaju nove sorte i vrste voćki imajući u vidu, da voćka na kršu poradi zaštite od bure i obrane od štetnika treba da ima niski čvrsti rast, da bude otporna protiv suše i zadovoljna sa plićim i mršavijim tlom, a rodnost da bude što veća uz čvrsto sjedenje plodova na granama. Sličnim ili Mičurinovo j ana lognim metodama trebali bi šumarski stručnjaci nastojati da dobiju otporno i s malim zadovoljno šumsko drveće i da primjerice proizvodi vrlo velike količine lišća i mekih tankih mladica za stočnu hranu ili medonosnog cvijeta sa vrlo mnogo nektara i praška za pčelinju pašu. Mogućnosti su jamačno nepregledne, a svaki uspjeh na tom polju učinio bi šumara dobročiniteljem višega jednog ranga i povezao bi ga u radu * Opisao sam potanki postupak opetovano u nekim dnevnim novinama i tjednicima, a moj prijevod jednoga članka iz neke španjolske poljoprivredne revije dostavljen je svima kr. banskim upravama, koje imaju kraških područja. Na području Savske banovine imaju taj prijevod u prepisu svi sreski šumarski referenti na kršu. Rezultat je bio, koliko sam dosada doznao, da je taj metod pokušalo u čednim razmjerima nekoliko šumarskih stručnjaka, a izvode se pokusi i na zagrebačkom šumarskom fakultetu. Dne 13. X. 1936. posadio je tim metodom g. lng. Josip M a r č i ć, viši šum. savjetnik banske uprave, u Splitu, 240 komada sadnica raznih vrsta borova i eukaliptusa na brdu-parku Marjanu. Seljaci već pokušavaju sami odgoj voćaka na taj način. 12 |