DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1937 str. 29 <-- 29 --> PDF |
strani i kada bi do invazije došlo, pitanje upotrebe aeroplana ne bi moglo tako lako da se resi. Uzrok leži u rascepkanosti šumskoga poseda. Tamoje najveći deo šume u privatnim rukama i to mnogobrojnim, jer je to mahom maloposed. Šumoposednika sa većim površinama šume nema tako mnogo. A zadobiti veći broj vlasnika šume za jedno kratko vreme, nije tako jednostavna stvar. U Bosni ima prostranih površina pod smrčom i jelom i to još sjedinjenih u jednim rukama, u državnim. Tamo bi duvna, kao najveć: neprijatelj, mogla biti opasna, pa je to već i bila. Tu bi bilo uslova za rad, da nije jedne druge okolnosti, koja to znatno sprečava. Naime duvna nije tako hronična pojava, kao što je to slučaj u Čchoslovačkoj i u jediiom delu Nemačke. Ona se ovde može pojaviti i uzeti oblik epidemije ili katastrofe, ali bez ikakve mogućnosti predviđanja i očekivanja i to u velikim vremenskim razmacima. Klimatske prilike nisu povoljne za njeno razmnožavanje u velikim masama. Samo izuzetno mogu se te prilike tako udesitj da daju mogućnost za razmnožavanje u obliku epidemije. Što vredi za Bosnu, vredi i za Crnu Goru i Južnu Srbiju. Ju se i ne pamti, da je bilo onakve epidemije. U ostalim delovima države glavne vrste drveta, koje obrazuju šume, jesu hrast i bukva. I one su ugrožene od raznih gusenica i to hrast u većoj meri. Ovi napadi javljaju se s vremena na vreme, ovde onde. No najopasnijim se do sada pokazao gubar (Liparis dispar). On je već znatno štete naneo i još uvek nanosi. Za sada mu je glavno polje napada i širenja u Hrvatskoj i Slavoniji. Međutim prošle ga je godine bilo i u Hercegovini, Sremu, Bačkoj, pa i u Srbiji. Napada najviše hrast, ali brsti i bukvu u velikoj razmeri, pa i druge vrste drveta. Napada i voće, te se pokazuje i kao velik voćarski štetočina. U Hrvatskoj i Slavoniji on je hronična napast kao duvna u Čehoslovačkoj. Kao duvna onde, tako se on ovde javlja hronično, periodično, u izvesnim razmacima vremena. Nanosi velike štete i napada velike površine. Poznato sušenje hrastovih šuma u Hrvatskoj i Slavoniji jedna je pojava, koja u ozbiljnoj meri zabrinjava sve šumare i sve prijatelje i sopstvenike hrastovih, a u posljednje vreme i bukovih šuma. I ako gubar nije jedini uzrok ovome sušenju, ipak je jedan od glavnih; bez njega verovatno ne bi ostali uzroci bili u stanju da izazovu ovo prostrano propadanje hrastovih šuma. Zbog toga mu se posvećuje velika pažnja. Međutim do sada se nije pokazao nikakav odsudni uspeh u borbi protiv njega, jer su se svi načini borbe pokazali kao nedovoljni. Naime sa njima se nije mogao gubar uništiti. Verovatno je gubar ovde u optimalnim prilikama za svoj razvitak, te je otuda i tako otporan, pokazuje toliko životne energije. S obzirom na veličine površina, koje napada i pustoši, kao i na štete, koje nanosi, gubar predstavlja neprijatelja, koji je dostojan borbe sa avionima. On sa svoje strane pruža za to mogućnost. Svakako se gubaru mora jednom posvetiti sva ona pažnja, koja mu se duguje. To znači, da se sa gubarom mora povesti borba širokih razmera i sa moćnim sredstvima. To treba da bude borba, koja će ići za tim, da njega potpuno uništi. Kako sam napred napomenuo, do sada upotrebljena srestva nisu mogla ovu napast uništiti. Skupljanje i uništavanje jaja nije ni iz daleka dalo željene rezultate, jer ih prema načinu, kako ih kod nas gubareva ženka odlaže, nije moguće sakupiti i uništiti u potrebnoj koli 27 |