DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1937 str. 8 <-- 8 --> PDF |
kamenja,* pa nema uopće supstrata za nastamku običnog višeg bilja. Medu tim kamenjem negdje na površini uopće nema plodne zemlje, ali je ipak na većem dijelu površina ima sad u manjoj, sad u većoj mjeri. Ima još predjela i sa potpunom prevlakom debljeg sloja plodne zemlje. Dio ovih potonjih terena sačinjavaju njive, vrtovi i livade privatnog vlasništva, dok su svi ostali goli tereni zajednička (priznata ili silom prilika trpljena) ispasišta za stoku. Na golim kamenim površinama oborinska se voda najkraće vrijeme zadržava, kamene plohe ižarivanjem sunčane topline pomažu osušivati vodu i u slojevima zemlje između njih, a malo se (relativno) vode zadržava i na površinama sa debljom kontinuiranom naslagom plodne zemlje: poradi fizikalnih svojstava te zemlje same i kraške geološke podloge tla. Uz periodičko pomanjkanje oborina za ljetnih mjeseci sve to doprinosi, da primorski krš pati kao i prave pustinje od ljetne suše. Pustinjski karakter ojačava djelovanje čestog i veoma žestokog i suhog vjetra, koji odnosi nevezanu zemlju, a iz zemlje i( bilja vlagu, oštećujući mehanički i hladnoćom bilje i smetajući ga u rastu. Na mnogim mjestima kopna neposredno uz more, a na otocima i dalje u unutrašnjosti, raznosi bura u obliku sitnih kapljica slanu morsku vodu (»posolica«, »slana«), te zaslanjuje tlo i oštećuje žive nadzemne dijelove bilja, ako kiša doskora soli ne sapere. Snaga je bure neobuzdana, jer je ne lomi nikakav šumski pokrov tla. Sve ove neprijatne osebine nisu trajna i nepomjenljiva svojstva primorske kraške stojbine, pa se trajna produkcija ekonomskog bilja može osigurati, čim se na gole kamene površine novrati potrebni sloj plodne zemlje i humusa, dotično čim se na zemljom providenoj stojbini odabere nova tehnika obrade tla i takve vrste raslina, koje podnose relativnu sušu i pouzdano čuvaju stvorenu ili postojeću zemlju, a ta nova vegetacija zaštiti od mehanički i fiziološki štetnog utjecaja bure. Novi sistem racionalnog kraškog seljačkog gospodarenja mora da bude što potpuniji i neovisniji, t. j. treba da pučanstvu domaćom produkcijom na vlastitom zemljištu i u vlastitoj režiji osigura hranu, odijelo i krov nad glavom, jer su brda, a specijalno na kršu, već poradi teških komunikacionih prilika najnepodesnija za gospodarenje bazirano na opsežnoj zamjeni dobara, pogotovo na trgovačkoj osnovici. Uzevši sve to u obzir treba za bolju budućnost primorskog krša: 1. Ogledati se za brzim tvorcima humusa i nove zemlje, da se gospodarska produkcija što prije obnovi i ondje, gdje je danas goli kamen ili je plodne zemlje premalo. 2. Odabrati glavnu osnovicu budućega seljačkog kraškog gospodarenja i glavne grane toga gospodarenja, da se njime trajno zadovolje istaknute glavne životne potrebe pučanstva. 3. Utvrditi tehniku toga gospodarenja iz pravilne ocjene prirodnih prilika tla i podneblja, da se pospješi stvaranje i ojača čuvanje plodne naslage tla, a gospodarsko bilje zaštiti od atmosferskih nepogoda, noglavito od jakih štetnih vjetrova. * Živi kamen ili živac, to je još iieraskidana kamena gromada eruptivnog ili u slojeve povezanog sedimentarnog kamenja. Mrtvi kamen, to je na površini raskomadano eruptivno ili raskidano i po površini djelomično već pokretano sloievno sedimentarno kamenje. 6 |