DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1937 str. 9 <-- 9 --> PDF |
4. Da se izrade smjernice, po kojima bi se u vremenu i prostoru uvodio novi sistem gospodarenja u život, jer prelaz na novo zahtijeva izvjestan period vremena bez mogućnosti, da se sa starim u jedan mah prekine, a novom se načinu gospodarenja mora osigurati prosperitet uz razmjerno dosta teške prilike tla i podneblja i vrlo nepovoljne konfigurativne prilike terena. Tvorci humusa. U šumarskim krugovima vrijedi kao najboji i najpouzdaniji tvorac humusa šuma, pa se u tu svrhu i pošumljavalo gole brdske površine kulturama crnog bora, kad se radilo o vrlo lošim i neplodnim predjelima. Šuma je međutim za stvaranje humusa u poljoprivredne svrhe spor radnik. Trebaju za to čitave šumske generacije, jer se u mediteranskoj sunčanoj suhoj klimi ne stvara ni pod crnim borom´ humus onako brzo, kao u vlažnijim predjelima hladnijih zona. Gdje je pustinjski karakter krša najjače izražen i površina terena goli kamen ili sa vrlo malo loše zemlje medu kamenjem, tu bi šuma pored sporosti bila i vanredno skup tvorac humusa, jer je tu šumu vrlo teško i podići. Priroda si u takvim slučajevima pomaže pionirima nižih biljnih vrsta, a u prvom redu odmah u početku, da tako kažemo, čistim pustinjskim elementima i postepeno čitavom skalom bilja sve većih zahtjeva, koje propadajući stvori konačno dovoljan supstrat za šumu, koja je kruna i najsavršeniji član prirodnog zaodijevanja zemaljske površine i njene nekoristoljubive produkcije. Iskonski logično ovo prirodno odabiranje pionira putokaz je i za nas, samo mi nismo lokalno vezani i sputani kao priroda, već možemo da tražimo ono, što najbolje toj svrši odgovara, gdjegod se to na svijetu našlo. Razumljivo je, da je priroda u smislu evolucije živih bića odgojila sebi najsposobnije pionire za borbu protiv pustinjskih pojava ondje, gdje ih tako reći neprestano treba. Sami po sebi ne mogu često ti pioniri da dospiju onamo, gdje se neprijaznim zadiranjem čovjeka u prirodni poredak stvari stvore izuzetno privremene pustinjske prilike i gdje to nije rezultat trajnih prirodnih osebina tla i podneblja. Prirodnom selenju pustinjskih biljnih pionira redovno su nepremostive zapreke pored visokih gora i širokih mora ogromne oaze nepustinjske bujne vegetacije. Pri izboru pionira uputno je tražiti one, koji kod nas istodobno rješavaju nekoliko zadataka i pored svoje pionirske službe u nekoliko željenih smjerova mogu odmah da daju i gospodarsku veliku korist. Uz inače jednak tok godišnjih promjena temperature ima na svijetu predjela sa vapnenačkom geološkom podlogom, gdje su od pamtivijeka i veće suše, no što je naša mediteranska ljeti, pa ti krajevi imaju gospodarsko bilje, za koje se priroda selekcijom ili evolucijom pobrinula baš zato, jer su neprijatne prilike tla i podneblja tamo trajne. Naša domaća crassulacea Sempervivum tectorum, čije gospodarsko iskorišćenje poradi patuljastog rasta nitko ne pokušava, svakako bi bio jedan domaći mogući pionir za stvaranje humusa i na goloj površini kamena, kad ostaje živa i širi se po krovovima kuća od crijepa. U ovom su smislu istraživanja još vrlo mršava, a pokusima utvrđene mogućnosti još malobrojnije, no one izvan svake sumnje postoje, a prenos nekojih pustinjskih biljnih elemenata i prirodnih pionira moguć je barem u tolikoj mjeri, koliko je moguće prenositi šumsko drveće raznih vrsta iz jednoga dalekog kraja u drugi. 7 |