DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1937 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Suvišci prihoda imovine imaju se upotrijebiti na izgradnju i uzdržavanje cesta, na potoke i zaplave, na uzgoj šuma po brdima krša, na škole, na opće korisne zavode i na druge slične cijeloj imovnoj općini korisne svrhe. To je širi zadatak tih ustanova. Zastupstvo je postavilo stručni šumsko-gospodarstveni ured i osoblje za šumski nadzor. Ono određuje platu osoblju i to činovnicima barem toliku, .... imaju državni, a za ostalo osoblje nije određlena granica. Zastupstvo i bira činovnike, a imenuje ih vlada. Imovne su općine u početku bile posve autonomne, kasnije su došle pod državni nadzor, a od godine 1922 nalaze se u državnoj upravi. Da bi se praznine u zakonu od 15 juna 1873 popunile, donesen je zakon od 11 jula 1881 godine kao novela osnovnom zakonu od 15 juna 1873 godine, kojim je ranija puna sloboda u korišćenju članova šumama stegnuta u granice potrajnosti prihoda i zbog toga pojačana ingerencija državne vlasti na raspoložbu prihodima imovine i osobljem. Ta novela sa tri naputka (o uređenju načina korišćenja šumama, o uređenju šuma i o upravi i gospodarenju) čini pravnu i gospodarsku cjelinu s temeljnim zakonom od 15 juna 1873. Imetak se sastoji iz šuma, šumskih zemljišta, ostale vrsti imovine i imovinskih prava. Zbog trajnosti svrhe kapital se trošiti ne smije, već samo kamati, a to su redoviti prihodi šuma i ostale vrste imovine. Koristiti se mogu prihodima samo članovi. Članovi ovlaštenici, pravoužitnici ili korisnici prihodima imovine jesu: mjesne, crkvene i školske općine, zatim krajiške zadruge i obitelji ovlaštene na korišćenje šumama kao pravni nasljednici bivših servitutnih ovlaštenika u državnim šumama, a koji žive na teritoriji jednog bivšeg krajinskog pukovnijskog kotara i posjeduju vlastito zemljište kao i njihovi zakonski nasljednici, zatim novo-nastale političke, školske i crkvene općine. Za postignuće članstva kod imovne općine potrebna je dakle dvostruka kvalifikacija, personalna i realna. S obzirom na njihov 60-godišnji život i razvitak možemo ih smatrati privatno-pravnim korporacijama svoje vrsti sa trajnom svrhom, komunalnim i zadružnim značajem i sa dosta primjesa javnoga prava. Svoje vrsti zato, jer su sadašnji članovi samo uživaoci (korisnici) redovnih prihoda u pravilu nepotrošive imovine, jer je ta imovina namijenjena i legalnim nasljednicima sadanjih članova, ali ti uživaoci mogu, pod stanovitim zakonskim pretpostavkama, i razdijeliti tu svoju imovinu u općine i sela, zatim u pojedinačno vlastništvo, a potom slobodno s njom raspolagati bez obzira na svoje potomstvo. Zadružni značaj vidimo u tom, što su one skup političkih i mjesnih šumsko-gospodarskih općina na određenom većem teritoriju, što svaka politička općina šalje svoga delegata u zastupstvo imovne općine, a naročito u tomu, što se one mogu dijeliti samo na općine i sela, dakle na svoje sastavne dijelove. U tomu, što podavaju ogrijevni materijal za grijanje, a građevni za uzdržavanje i novogradnju objekata političkih, školskih i crkvenih općina, bez obzira, da li su svi članovi upravne općine ujedno i članovi imovne općine, nalazimo u njima i elemenata javnoga prava. Možemo ih podijeliti u tri tipične grupe: jednu na kršu i apsolutnom šumskom zemljištu, drugu u području rijeka Save i Drave, zatim srednju 56 |