DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1937 str. 11 <-- 11 --> PDF |
grupu u blagom brdskom kraju. Jedne su dakle u području fagetuma sa bukvom i jelom i u siromašnom, ali napučenom kraju, druge u području kastanetuma sa dominirajucim hrastom u bogatom, ali manje napučenom kraju, treće u sredini. Prema tome razvijao se i njihov šumsko-gospodarski život. Neke su od njih odmah po izvršenoj segregaciji šuma službeno proglašene pasivnima i ostale pasivne, jer nije izvršena ces. i kr. naredba od 15. VII. 1881. o ustanovljenju i upravljanju vanrednih dohodaka hrv. slav. Krajine, po kojoj je naredbi između ostaloga trebalo osnovati stalne zaklade za ličko-otočko i ogulinsko-slunjsko okružje kao i za siromašniji dio banskoga okružja. Te su potporne zaklade imale promicati javne interese pomenutih teritorija i s tim znatno odteretiti imovne općine ličku, otočku, ogulinsku, slunjsku i I bansku.5 Ostale su imovne općine svoj raspoloživi novac kao nepotrošnu šumsku glavnicu ulagale na priplod ili kupovale nove šumske površine. Tako su imovne općine II banska, križevačka, gradiška, brodska i petrovaradinska kupile od svoga postanka do danas 93.534 kat. jutra u vrijednosti od približno 240.000.000 dinara na taj način, što su šumsku glavnicu, koja se sastojala u prezrelim sastojinama, prethvatom pretvarale u novac i kupovale nove šumske površine, da iz njih kompletiraju etatne sječne praznine i nedostatke u matičnim šumama. Njihovi godišnji proračuni iznose posljednjih godina za vrijeme krize oko 60,000.000 Din., od čega otpada na režiju 50%, na javne dažbine 30%, a na gospodarske troškove 20%. Stručnu upravu vrši 10 direkcija šuma sa 48 šumskih uprava i 650 čuvarskih revira odnosno sa 105 stručnih šum. činovnika, 15 računarskih i 20 manipulativnih, 925 čuvara šuma i ostalog nižeg osoblja, svega 1065 službenika, sa stanjem krajem 1935 god. I pored svojih redovnih zadataka i pored poteškoća, u kojima su se nekoje od njih davno nalazile, ipak su sve one izdašno pomagale gospodarski i kulturni razvitak svoga kraja i u tu svrhu izdale svotu od cea pola milijarde dinara. Osim toga širega ekonomsko-kulturnoga utjecaja na svoj kraj, one su u općoj našoj nacionalnoj privredi uzimale i uzimaju vidnoga učešća, jer pored ostalih šuma u državi predstavljaju i imovne općine znatan ekonomski faktor. Njihov isključivo nacionalni imetak vrijedi barem tri miljarde dinara, a godišnji bruto-prihod do 30 milijuna dinara. 4. Šume zemljišnih zajednica. Na bivšem građanskom području bivše Hrvatske i Slavonije nastale su zemljišne zajednice segregacijom vlastelinskih šuma i pašnjaka. Pored tako nastalih z. z.| ima i takvih (i ako u malom broju), koje svt postojale već u doba prije razriješenja feudnih odnosa i živile po pravnim uredbama prije nego što je opći austrijski građanski zakonik stupio na snagu. Krajiške su zemljišne zajednice nastale iz pašnjaka, tu i tamo pošumljenih, a koji su bili vlasništvo bivših krajiških mjesnih općina (Ortsgemeiden). Prema tome imamo tri tipa zemljišnih zajednica: 1) z. z. nastale segregacijom iz vlastelinskih šuma i pašnjaka; 5 M. Turković : Krajiške imovne općine, Sušak 1936, str. 9. 57 |