DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1937 str. 13 <-- 13 --> PDF |
drugoj kojoj vrsti imovine, ima ostati u pravilu intaktna, a trošiti se smiju samo kamati. Imovinom zemljišne zajednice upravlja skupština svih ovlaštenika ili zastupstvo birano od skupštine ovlaštenika, kojemu je na čelu glavar. Utvrđene su granice kompetencije između skupštine svih ovlaštenika i zastupstva. Mandat zastupstva traje od 1—5 godina. Na molbu zem. zajednice država po svojem organu vrši stručnu upravu sa njezinim šumama, a ona plaća tangentu u novcu za vođenje te uprave, čim je donekle zagarantovano, da će se šumama racionalnije gazdovati, a zem. zajednici biti ušteđen veći dio stručno-upravnih troškova. Ali ova mjera državne vlasti ne dostaje, jer je, istina, osigurano uređenje zemljišnih zajednica i stručno upravljanje šumama, ali nije istovremeno osigurano i sačuvanje šuma tih ustanova. Pravna narav naših zemljišnih zajednica bila je predmetom posebne diskusije u hrvatskim pravničkim krugovima, da li je ona po rimskom pravu societas ili universitas, suvlasništvo ili korporacija sa trajnom svrhom. Danas dominira mišljenje, da zemljišna zajednica nije ni jedno ni drugo, već da je ona naročita tvorevina, kakvih ima i u slavenskom i u germanskom pravu. Po Dr. I. K r b e k u" razumjet ćemo institut zem. zajednice, ako se vratimo našoj staroj hrvatskoj općini, koja je bila etička i pravna zajednica, a za tu općinu treba naći pravne elemente i sagraditi njezinu pravnu konstrukciju. Ta naša stara općina spada u kategoriju G e r k eovog »Genossenschafta«. U toj tvorevini ima elemenata societatis i universitatis, jer se u njoj prema pozitivnom zakonu nalaze oba pravna elementa: »pored jedinstva zemljišne zajednice kao pravne osobe i samostalna pojedinačna prava njezinih ovlaštenika.« One su po Dru Krbek u privatno-pravne korporacije s mnogo primiesa javnoga prava. Uporedimo li zemljišne zajednice sa imovnim općinama, opažamo, da su obje seljačke narodne ustanove sa istim zadatkom i značajem u narodnom životu. Pazlika je između njih u 1om, što im je 1) drugačiji postanak; 2) što se imovne općine prostorno nalaze u više političkih srezova, a zem. zajednice u jednoj upravnoj općini ograničene na pojedina sela; 3) što je za sticanje članstva kod imovnih općina potrebna personalna i realna kvalifikacija, dok je kod zem. zajednica dovoljna samo realna kvalifikacija; 4) što su imovne općine drugačije konstituisane, jer kod zem. zajednica u upravi učestvuju članovi direktno, a kod im. općina učestvuju posredno; 5) što im. općine imaju samostalnu vlastitu upravu; 6) što su po gospodarskom sastavu im. općine homogene (samo šume), dok su z. z. heterogene (pašnjaci, šume, livade, oranice ...); 7) što je kod im. općina dioba mnogo teža nego kod z. z.; 8) što imovne općine imaju mnogo veći opći privredni značaj. Između šuma »sličnih korporacija« treba spomenuti zemljišnu za jednicu »plemenite općine turopoljske« (universitas nobilium campi Turo polje), za koju postoji specijalan zakon od 1. svibnja 1895. Turopoljci su povlašteni položaj dobili poveljom Kralja Bele III (IV) od god. 1225. U prošlosti je veliki župan turopoljski vršio jurisdikciju u građanskim i kaznenim stvarima. Uređenjem sudova u Hrvatskoj nestalo 11 Dr. [. Kr bek: Zemljišne zajednice, Zagreb, 1922. 59 |