DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1937 str. 21 <-- 21 --> PDF |
slučajevima diobe mogu biti korisne, kad se njima ne samo pojačava obrađivanje, već i privreda pojedinaca poboljšava. Ovo su po F i 1 i p o v i ć u općeniti razlozi. Od specijalnih su kod nas najčešći ovi: 1.) Potreba na obradivom zemljištu zbog porasta pučanstva. Zemljišta agrarnoga više nema, jer je sva raspoloživa zemlja već razdijeljena agrarnim interesentima kolonistima. Ako im šuma daje male prihode, tako da ovlaštenici moraju snašati i terete, nastoje da se tereta riješe diobom zajednice; 20 Nered u upravi i gospodarstvu zajedničkom imovinom tako, da se jedni koriste zajednicom i suviše na štetu drugih, što stvara neslogu korisnika (paša, uzurpacija, šumske štete); ako u području katastralne općine, u kojoj leži zemljište zajednice, bude određena komasacija, tom se prilikom često izvrši i dioba šuma; 3.) Mogućnost korisnicima da svoje potrebe na šumskim produktima stalno podmiruju kod susjednih šumovlasnika uz povoljne uslove (n. pr. u državnim i privatnim šumama), tako da se ne postavlja pitanje, odakle će se snabdijevati šumskim produktima; 4.) Pomanjkanje svijesti ili popuštanje volje za držanje zajedničkog dobra, štetni utjecaji sa strane, momentana korist, političke prilike i ostalo. Općinske i selske šume ne dijele se, ali se često nepravilno isko rišćavaju i uzurpiraju zbog poljske obrade. Pojedina sela i općine mogu se izlučiti iz imovine općine, u kojem im slučaju pripada odgovarajući dio šumskog tla i dio zajedničkog imetka, u koliko ga ima. Od tako izlučenih dijelova nastaju zemljišne zajednice, za koje važi zakon od 25. aprila 1894. o uređenju zemljišnih zajednica. Vrlo je karakteristično, da se (i pored mogućnosti dijeljenja u manja privredna tijela) ipak do danas, poslije 60 godina, nijedna imovna općina nije podijelila (osim izdvojenja triju sela iz dviju imovnih općina), već su naprotiv nekoje od njih i svoje sadanje posjede znatno proširile. Z. z. može odrediti, da se stanovito vrijeme njezina nekretna imovina ne dijeli. Dioba šuma dozvoljena je samo po privoli državne vlasti, a dioba posjeda samo iz narodno-gospodarskih obzira, kad to zaključi glavna skupština sa većinom od % glasova ovlaštenika. Oni, koji neće da se dioba vrši, mogu činiti i nadalje zemljišnu zajednicu. Upravu sa posje dom vrše organi političke općine, u koliko z. z. ne može da postavi vla stitu upravu. Kad se dijeli zemljišna zajednica u individualno vlasništvo, dobi vaju ovlaštenici onu vrijednost, koja odgovara veličini njihova prava, makar su se svi koristili jednako svojom zajednicom. Ako je donesen zaključak za diobu, a državna vlast to ne odobri, vrlo često zbog uskrate ciiobe nastane takvo psihičko raspoloženje kod naroda, da redovito za nemari svoje zajedničko dobro i u kratkom vremenu dovede ga u takvo stanje (šumske štete, uzurpacije, paljevine, paša, prodaja ovlaštenih prava), da vlasti ne preostane drugo, nego da diobu konačno dozvoli. Dodati treba, da ima zemljišnih zajednica, koje se sastoje samo iz pašnjaka. Imali smo pred očima diobu šuma z. z., dok je pitanje pašnjaka 67 |