DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1937 str. 21     <-- 21 -->        PDF

slučajevima diobe mogu biti korisne, kad se njima ne samo pojačava
obrađivanje, već i privreda pojedinaca poboljšava.


Ovo su po F i 1 i p o v i ć u općeniti razlozi. Od specijalnih su kod
nas najčešći ovi:


1.) Potreba na obradivom zemljištu zbog porasta pučanstva. Zemljišta
agrarnoga više nema, jer je sva raspoloživa zemlja već razdijeljena
agrarnim interesentima kolonistima. Ako im šuma daje male prihode,
tako da ovlaštenici moraju snašati i terete, nastoje da se tereta
riješe diobom zajednice;


20 Nered u upravi i gospodarstvu zajedničkom imovinom tako, da
se jedni koriste zajednicom i suviše na štetu drugih, što stvara neslogu
korisnika (paša, uzurpacija, šumske štete); ako u području katastralne
općine, u kojoj leži zemljište zajednice, bude određena komasacija, tom
se prilikom često izvrši i dioba šuma;


3.) Mogućnost korisnicima da svoje potrebe na šumskim produktima
stalno podmiruju kod susjednih šumovlasnika uz povoljne uslove


(n. pr. u državnim i privatnim šumama), tako da se ne postavlja pitanje,
odakle će se snabdijevati šumskim produktima;
4.) Pomanjkanje svijesti ili popuštanje volje za držanje zajedničkog
dobra, štetni utjecaji sa strane, momentana korist, političke prilike i
ostalo.


Općinske i selske šume ne dijele se, ali se često nepravilno isko


rišćavaju i uzurpiraju zbog poljske obrade.


Pojedina sela i općine mogu se izlučiti iz imovine općine, u kojem
im slučaju pripada odgovarajući dio šumskog tla i dio zajedničkog
imetka, u koliko ga ima. Od tako izlučenih dijelova nastaju zemljišne zajednice,
za koje važi zakon od 25. aprila 1894. o uređenju zemljišnih
zajednica.


Vrlo je karakteristično, da se (i pored mogućnosti dijeljenja u manja
privredna tijela) ipak do danas, poslije 60 godina, nijedna imovna
općina nije podijelila (osim izdvojenja triju sela iz dviju imovnih općina),
već su naprotiv nekoje od njih i svoje sadanje posjede znatno proširile.


Z. z. može odrediti, da se stanovito vrijeme njezina nekretna imovina
ne dijeli.
Dioba šuma dozvoljena je samo po privoli državne vlasti, a dioba


posjeda samo iz narodno-gospodarskih obzira, kad to zaključi glavna


skupština sa većinom od % glasova ovlaštenika. Oni, koji neće da se


dioba vrši, mogu činiti i nadalje zemljišnu zajednicu. Upravu sa posje


dom vrše organi političke općine, u koliko z. z. ne može da postavi vla


stitu upravu.


Kad se dijeli zemljišna zajednica u individualno vlasništvo, dobi


vaju ovlaštenici onu vrijednost, koja odgovara veličini njihova prava,


makar su se svi koristili jednako svojom zajednicom. Ako je donesen


zaključak za diobu, a državna vlast to ne odobri, vrlo često zbog uskrate


ciiobe nastane takvo psihičko raspoloženje kod naroda, da redovito za


nemari svoje zajedničko dobro i u kratkom vremenu dovede ga u takvo


stanje (šumske štete, uzurpacije, paljevine, paša, prodaja ovlaštenih


prava), da vlasti ne preostane drugo, nego da diobu konačno dozvoli.


Dodati treba, da ima zemljišnih zajednica, koje se sastoje samo iz
pašnjaka. Imali smo pred očima diobu šuma z. z., dok je pitanje pašnjaka


67