DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1937 str. 22 <-- 22 --> PDF |
z. z. zaseban predmet, o kojem se u Hrvatskoj danas vodi borba, jer´ su mišljenja o tom podijeljena. Pašnjaci z. z. najvećim su dijelom, osobito u brdskim i planinskim krajevima, površine obrasle grmljem i šumskim drvećem. Jer se krupnije drvo posiječe, pašnjaci su šikare stalno jednakog izgleda ili su ispasišta i plandovališta stoke i od male koristi za stoku, jer se o kakovoj racionalnoj obradbi ili postupku s pašnjakom ne može govoriti. Napadno je stoga, da je stočarstvo na najvišem stepenu razvoja upravo ondje, gdje takvih pašnjaka ima najmanje, dok je stoka najgora ondje, gdje takvih pašnjaka ima najviše. Ne ulazeći ovdje u to, kako će se u budućnosti razvijati kultura takovih pašnjaka, u koliko se kao takovi pašnjaci održe, fakat je, da tendencija za diobom pašnjaka z. z. povlači za sobom i diobu šuma, a to pitanje u najviše slučajeva ne vodi dobru- IV. KOMUNALNO ŠUMARSTVO I AGRARNA REFORMA. I ako su feudalni odnosi odavna razriješeni, ipak seljaštvo u agrarnoj zemlji teži za proširenjem svoga komunalnog šumskoga posjeda, ne samo zbog potreba na šumskim produktima nego i zbog pašnjaka, livada i oranica, do kojih u mnogo slučajeva dolazi kasnijom diobom zajedničkih šuma u individualno vlasništvo. Kod seljaka, koji se brzo množi, ta je težnja instinktivna zbog brige za potomstvo. Tako su n. pr. u krajevima bivše Austro-Ugarske postojale neprestane rekriminacije zbog nepravedno provedene segregacije šuma. Dok se prijašnja država nije na taj zahtjev obazirala, u novoj je državi prethodnim odredbama za pripremu agrarne reforme od 25. II. 1919. godine određeno, da će svi veći šumski posjedi prijeći u vlasništvo države, a u tim će šumama zemljoradnici imati pravo na drvo za ogrijev, gradu i popašu. Veći šumski posjedi nisu prešli u vlasništvo države, već je zakonom o likvidaciji agrarne reforme na velikim posjedima od 19. juna 1931. godine izvršena eksproprijacija šuma velikih šumskih posjeda u sjeverozapadnom dijelu države uz državnu granicu u Sloveniji i Hrvatskoj. U Savskoj banovini, dakle na sjevero-zapadnoj granici države, eksproprisano je sedam velikih šumskih posjeda i to: Thurn-Taxis sa 41.662 kat. jut., dok je vlasniku ostalo 1607 k-j. ; Ohyczy Dr. Kaiman sa 17.092 kat. jut., dok je vlasniku ostalo 1135 k. j. ; Qhyczy lika i dr. sa ..323 kat. jut., dok je vlasniku ostalo 1964 k. j. ; Auersperg Karlo sa 4.343 kat. jut., dok je vlasniku ostalo 2769 k-j. ; Neuberger Sara sa 1.666 kat. jut., dok je vlasniku ostalo 1073 k. j. ; Neuberger Josip sa 1.025 kat. jut., dok je vlasniku ostalo 1000 k. j. ; Petrović Nikola sa 110 kat. jut., dok je vlasniku ostalo 2202. Ukupno iznosi ekspropriisana površina 73.221 kat. jut- U dravskoj banovini od jedanajst velikih šumskih posjeda ekspropriisano je 67.630 kat jut. i to od veleposjednika: Auersperg, Windischgrätz Hugo, Dr. A Labeo, Thurn Vincens, Thurn Douglas. Dr. F. Atliems, Hervard Auersperg, Dr. Born, Dr. Perger Artur, Hošek Rudolf, Herberstein Josip. Kako su vlasnici nekojih od ovih posjeda strani državljani, eksproprijacija u pogledu odštete nalazi se još sub judice. Dotle sa tim šumama upravljaju zasebne Privremene državne uprave ekspropriisanih Šuma u Delnicama i Ljubljani, od kojih se prva sastoji od 4, a druga od 3 člana uprave. 68 |