DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1937 str. 23 <-- 23 --> PDF |
Na osnovu novele zakona o likvidaciji agrarne reforme od 24. juna 1933. godine stav 9 izvršena je eksproprijacija šuma i na preostalom području države do 25% onih šumskih zemljišta, koja na pojedinom posjedu ukupno premašuju 1000 kat- jutara. Na daljnjih 17 velikih šumskih posjeda ekspropriisano je svega 17.206 Ha ili 29.924 kat. jut. i to za 82 kolonije i 265 sela. Od ovih 17 posjeda 16 ih leži na području savske banovine (bivše Hrvatske) i jedan u Južnoj Srbiji, a dio jednog posjeda u dunavskoj banovini (bivšoj Vojvodini) i to od velikih posjeda: suvlasnici Milekić, braća Turković, Wiener-Bank Verein (Slaveks), Drašković Ivan, Našička tvornica tanina i paropila, Pejačević, Norman, GutmanNašička (Podravina), S. H. Qutman d. d., jedini industrijalizovani šumski posjed, Krapinska tvornica pokućstva, Otenfels, Aninger, Bombelles, Eltz, Thurn Taksis, čiji posjedi leže u srezovima: Slav. Požega, Pakrac, Podravska Slatina, Osijek, Darda, Virovitica, Našice, Valpovo, Donji Miholjac, Krapina, Pregrada, Ivanec, Varaždin, Vukovar, Karlovac i Sisak (t. j . u 15 srezova Savske i 1 srezu Dunavske banovine). Svega je ekspropriisano 170.775 kat. jutara. Eksproprijacija je vršena u korist agrarnih kolonija, zatim u korist pojedinih sela. pazeći pri tom po mogućnosti na arondaciju kako preostalog velikog šumskog posjeda tako i ekspriisanih objekata i eventualnog ranijeg šumskog posjeda dotičnog sela. Korisnici su zemljoradnici, dakle ona lica, čije je glavno zanimanje zemljoradnja, a ostali rad sporedno- Eksproprijacija je vršena uz odštetu razmjerno manju od odštete za ekspropriisano poljoDrivredno zemljište, a uz 30 godišnju odplatu kupovine. Vlasniku zemljišta isplaćuje kupovninu država. Bilo je slučajeva, da su se i mimo eksproprijacionog riješenja obje strane dobrovoljno sporazumjele, da se to riješenje mijenja u obostranom interesu. Nekoji su veliki šumski posjednici po sporazumu odstupili izvjesne manje šumske površine od ekspropriisanih besplatno korisnicima eksproprijacije ili su im vraćene ekspropriisane površine, a veliki posjed opterećen servitutom. Državna je vlast sporazume odobravala na osnovu § 133. Zakona o opštem upravnom postupku. Eksproprijacija se stvarno odnosila na bivšu Hrvatsku i Sloveniju. U južnoj Srbiji izvršena je samo za jedan posjed, jer latifundija tamo nema. U izvršenju ekspropriacionih riješenja imaju se ekspropriisane nekretnine prenijeti u zem. knjigama na ime odnosnih sela kao diielova dotične upravne općine u smislu § 110—120 Zakona o općinama. U koliko ta sela nisu još organizovana kao pravna lica, imaju se organizovati po zakonu o općinama, a dok se ne srede potpuno vlasnički i posiedovni odnosi u pogledu ekspropriisanih šuma. ima privremeno za sticatelje upravljati ekspropriisanim šumama sreski šumarski referent u snorazumu sa nadležnim sreskim načelnikom u smislu čl. 35 Pravilnika o upravi ekspropriisanih šuma br. 20753/VI/a od 29. marta 1934. Ekspropriisane nekretnine predala je banska uprava u upravu nad ležnim sreskim šumarskim referentima. U izvršenju eksproprijacionih riješenja nastala je poteškoća u tomu, što se selima i kolonijama ne može priznati pravo na miesni zbor i mjesnog starješinu u smislu §§ 110 do 120 zakona o općinama, jer svi 69 |