DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1937 str. 27 <-- 27 --> PDF |
kućnom industrijom, kao i onima, koji se bave paljenjem ćumura u malom Po § 53 siromašnim zemljoradnicima, koji plaćaju godišnje manje od 50 Din cjelokupnog poreza sa svima prirezima, davaće se drvo besplatno. Te su ustanove recipirane iz Zakona o šumama, koji je važij za Kraljevinu Srbiju, fakultativne su prirode, važe ad personam i niKO na to nema subjektivno pravo. Pravilnije bi bilo, a i mnogo olakšano p)slovanje obim stranama, da ta zakonska mogućnost nije dana ad personam nego samim komunalnim ustanovama kao pravnim iicima, u onim slučajevima, kad redovni prihodi šuma ne dostaju za pokriće potreba članova. Ipak, i ako državni šum. erar nije obavezan podavati drvo, može se u tom zapaziti zametak novog stvarnog opterećenja državnih šuma u korist zemljoradnika. Mnogi se članovi komuna služe ovom zakonskom mogućnošću, a služiće se u većoj ili manjoj mjeri prema tomu, mogu li u državnim šumama potrebno drvo nabaviti uz iste ili povoljnije uslove nego u komunalnim. VI. NEKOJE MJERE ZA REGULISANJE ODNOSA U KOMUNALNOM ŠUMARSTVU. 1) Od svih vrsta šumskog vlasništva komunalne su šume najviše izložene oštećivanju i smanjivanju osnovnog šumskog kapitala. Izuzetak čine šume onih gradskih općina, čijim se šumama građani ne koriste neposredno. U naprednijim krajevima države kao i onima, ~dje je svijest o potrebi zajednice razvijena, ne postavlja se pitanje čuvanja komunalnih šuma, jer narod sam čuva svoje šume. U ostalim je krajevima to pitanje akutno. Zato je zadatak valjane šumarske politike da sprečava propadanje i nestajanje onih komunalnih šuma, kod kojih se postavlja pitanje sačuvanja šuma, a koje sve i pored pravilnog rada i štednje (a zbog nedostatka prihoda iz svojih šuma) ne mogu valjano plaćati vlastito čuvarsko osoblje. Što je šumska komuna manja ili manje vrijedna, to jače dolaze do izražaja ti troškovi. Za valjano čuvanje općinske ili selske šume često se općinskim budžetom ne predviđa dovoljan kredit. Sve komunalne šume bez razlike treba da čuva stalno namješteno čuvarsko osoblje, valjano plaćeno, s pravom na penziju i što manje zavisno od svojih poslodavaca. Manji posjedi ne mogu to vršiti vlastitim snagama. Zato je potrebna intervencija državne vlasti, jedna prisilna mjera, koja mora doći do punog izražaja u zakonodavstvu. Pitanje je financij ske prirode. Tko je sve dužan da participira? Oni, koji se šumama i šum. zemljištima koriste neposredno i posredno. Posredna je korist u zaštiti javnih interesa, zatim općih lokalnih i privrednih interesa, koji traže trajnu zaštitu. Dakle participiraće u prvom redu sama ustanova, zatim selo ili čitava općina, banovina, država i ostali šumski posjednici sa teritorija općine. 73 |