DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1937 str. 27     <-- 27 -->        PDF

kućnom industrijom, kao i onima, koji se bave paljenjem ćumura u
malom


Po § 53 siromašnim zemljoradnicima, koji plaćaju godišnje manje
od 50 Din cjelokupnog poreza sa svima prirezima, davaće se drvo
besplatno.


Te su ustanove recipirane iz Zakona o šumama, koji je važij za
Kraljevinu Srbiju, fakultativne su prirode, važe ad personam i niKO na
to nema subjektivno pravo. Pravilnije bi bilo, a i mnogo olakšano p)slovanje
obim stranama, da ta zakonska mogućnost nije dana ad personam
nego samim komunalnim ustanovama kao pravnim iicima, u
onim slučajevima, kad redovni prihodi šuma ne dostaju za pokriće potreba
članova.


Ipak, i ako državni šum. erar nije obavezan podavati drvo, može
se u tom zapaziti zametak novog stvarnog opterećenja državnih šuma
u korist zemljoradnika.


Mnogi se članovi komuna služe ovom zakonskom mogućnošću, a
služiće se u većoj ili manjoj mjeri prema tomu, mogu li u državnim
šumama potrebno drvo nabaviti uz iste ili povoljnije uslove nego u
komunalnim.


VI. NEKOJE MJERE ZA REGULISANJE ODNOSA U KOMUNALNOM
ŠUMARSTVU.
1) Od svih vrsta šumskog vlasništva komunalne su šume najviše
izložene oštećivanju i smanjivanju osnovnog šumskog kapitala. Izuzetak
čine šume onih gradskih općina, čijim se šumama građani ne koriste
neposredno.


U naprednijim krajevima države kao i onima, ~dje je svijest o potrebi
zajednice razvijena, ne postavlja se pitanje čuvanja komunalnih
šuma, jer narod sam čuva svoje šume. U ostalim je krajevima to pitanje
akutno. Zato je zadatak valjane šumarske politike da sprečava propadanje
i nestajanje onih komunalnih šuma, kod kojih se postavlja pitanje
sačuvanja šuma, a koje sve i pored pravilnog rada i štednje (a zbog
nedostatka prihoda iz svojih šuma) ne mogu valjano plaćati vlastito
čuvarsko osoblje. Što je šumska komuna manja ili manje vrijedna, to jače
dolaze do izražaja ti troškovi.


Za valjano čuvanje općinske ili selske šume često se općinskim


budžetom ne predviđa dovoljan kredit.


Sve komunalne šume bez razlike treba da čuva stalno namješteno
čuvarsko osoblje, valjano plaćeno, s pravom na penziju i što manje
zavisno od svojih poslodavaca. Manji posjedi ne mogu to vršiti vlastitim
snagama.


Zato je potrebna intervencija državne vlasti, jedna prisilna mjera,


koja mora doći do punog izražaja u zakonodavstvu. Pitanje je financij


ske prirode. Tko je sve dužan da participira? Oni, koji se šumama i


šum. zemljištima koriste neposredno i posredno. Posredna je korist u


zaštiti javnih interesa, zatim općih lokalnih i privrednih interesa, koji


traže trajnu zaštitu. Dakle participiraće u prvom redu sama ustanova,


zatim selo ili čitava općina, banovina, država i ostali šumski posjednici


sa teritorija općine.


73