DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1937 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Prisiliti treba male šumske posjede da udruženi na teritoriji jedne političke općine postave zajedničkog čuvara šuma, obezbijede mu plaću i budućnost, a ostale vrsti vlasnika šuma zakonskim putem obavezati, da njihov čuvar čuva i komunalne šume, u koliko to bude potrebno. Država financijski već participira ispomažući komunalno šumarstvo tim, što sreski šumarski referenti u mnogo srezova upravljaju i komunalnim šumama svoga teritorija. Ali to je filius ante patrem, jer u prvi red dolazi pitanje očuvanja šuma, a po tom stručna uprava. Stručna uprava bez osiguranoga čuvanja šuma ostaje bez svoje bitne pretpostavke i zato sadanji sistem državne uprave komunalnih šuma (import sa strane) ne može postići očekivani ekonomski efekt- Takva državna uprava ima da dođe ili poslije ili barem uporedo sa već valjano riješenim pitanjem čuvanja komunalnih šuma. Pri regulisanju toga pitanja može se uzeti za bazu politička općina kao osnovna i najvažnija stanica u narodnom i državnom životu, kao organ državnoga bića, po mojem mišljenju na slijedeći način: Državna nadzorna vlast, koja odobrava budžet općine i njezinih zasebnih imovinskih dijelova može i mora osigurati novčana ili druga sredstva za očuvanje općinske ili selske šumske imovine, koja po zakonu o općinama mora ostati neokrnjena. Čuvanje šuma ostalih manjih komunalnih šumskih ustanova treba državna vlast organizovati preko općinske uprave — bez obzira na to, ima li ta općina ili selo u toj općini svoju vlastitu općinsku ili selsku šumu — tako, da se Uredbom o općinskim službenicima odnosno statutom općine osigura potreban broj stalnih općinskih službenika čuvara šuma, koji će čuvati te šume. Na ime odštete za čuvanje svojih šuma treba da komune doprinose izvjesnu svotu novca u općinsku kasu ili po odredbi državne vlasti. Gdjegod to bude, neka državna vlast svoju intervenciju kombinuje i sa ostalim većim šumskim posjednicima, državnim šumskim erarom, imovnim općinama, privatnicima i obaveže ih. da čuvari njihovih šuma čuvaju i one manje šumske komunalne posjede, koji ne mogu postavit; stalnog čuvara. U vardarskoj banovini postoji već propis, da se komunalne šume imaju čuvati zadružno. Za teritorij zetske, primorske i savske banovine izrađen je projekat zakona, po kojem bi čuvanje komunalnih šuma na kršu u pomenutim banovinama imala banovina preuzeti u svoje ruke. Vlasnici komunalnih šuma plaćali bi banovini tangentu DO mogućnosti, a ostatak plaćala bi banovina iz svojega budžeta. U savskoj se banovini isto tako radi na organizaciji zadružnoga čuvanja komunalnih šuma. 2) Mnoge ekonomske organizacije, koje nemaju ni javni ni trajni karakter, kod kojih kraj normalnog razvoja stvari nema opasnosti da će se poremetiti ravnoteža u njihovom gospodarstvu, stvaraju za svaki slučaj rezerve. U šum. privredi rijetko nailazimo na rezerve. U Jugoslaviji, gdje je natalitet vrlo povoljan, osnivaju se novi domovi, nova ognjišta, nove gospodarske jedinice, a zbog toga dnevno rastu notrebe na šumskim produktima. Kod onih komunalnih šuma, gdje se članovi koriste šumama neposredno, ne mijenja to na stvari ništa, jer se u pravilu smije trošiti samo redovni godišnji etat, od kojega se dio unovči za podmirenje re~ 74 |