DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1937 str. 35 <-- 35 --> PDF |
obične i primorske borovice još i Juniperus excelsa i foetidissima (divlja i pitoma foja) i to na arealu od cea 550 ha. Ovim navodima nismo iscrpli sve vrste borovica, koje kod nas uspijevaju. Poznata je i jedna vrsta borovice, čiji plodovi i drvo neugodno zaudaraju, smrde- Kod branja plodova za tehnološku preradu, osobito za pravljenje rakije, treba paziti da plodovi smrdljive vrste borovice ne budu pomiješani sa plodovima navedenih borovica, jer svoj neugodan miris mogu prenijeti na rakiju, Po navodima K ö n i g a (Chemie der Nahrungs- und Genussmittel) sastoje se plodovi borovica od (primjer jedne analize) 78.5%´ vode i 21.5% suhih sastojaka. Od suhih je sastojaka 11.5% u vodi topivo. Tu je zastupan u glavnom šećer (kao invert), i to sa 7.07%, i neke druge supstancije. Tako u plodovima ima 0.9% dušičnih sastojaka, 6.67% ugljikohidrata (pentozana), 3.43% sirovih vlakanaca (tu su i sjemenke uračunate), 0.64% pepela i 2.79% različitih organskih kiselina (poput jabučne). V i 1 i k o v s k y navodi, da je našao u plodovima borovice 13 do 20% šećera- Sadržaj na šećeru ovisi svakako o vremenskim prilikama tokom vegetacije, o staništu i o mnogim drugim faktorima. Najveći utjecaj na količinu šećera sigurno ima vrijeme berbe i stepen zrelosti, u kojem su bobuljice ubrane. Tako navodi i J a c o b s e n, da potpuno zrele i suhe bobuljice mogu da sadrže i do 20% šećera, a vrijenjem da se može od 100 litara plodova dobiti 10 do 11 litara čistog alkohola. Plodovi borovica iz naših južnih pokrajina (Jun. Oxycedrus) imaju po analizi Gazzari-a ovaj sastav: 4.7% dušičnih sastojina (proteina), 12.2% sirove masti (etirni ekstrakt), 30.9% bezdušičnih sastojina (među kojima ima više od 50% invertnoga šećera), 31.6% sirovih vlakanaca i 3.3% rudnih tvari (pepela). Ova analiza prikazuje sastav veoma suhih plodova, koji su bili sigurno ubrani u času, kad su bili potpuno suhi, a eventualno su još i na suncu sušeni, jer su sadržavali samo 17.3/0 vode. Ga z za r i je vodenom parom ekstrahirao iz ovih plodova 0.778% eteričnog ulja. To se ulje može dobiti iz izgnječenih plodova i ekstrakcijom sa špiritom ili i drugim postupcima i ono služi, kako navedosmo, u medicinske svrhe kao i za pravljenje posebne rakije, koju P.nglezi zovu g i n. Zato se prije i izvozilo mnogo plodova borovice iz naših krajeva, a poglavito iz Dalmacije u Trst- Kako se sirove (svježe) bobuljice, radi velike sadržinc vode, ne mogu bez opasnosti transportirati, potrebno je da se plodovi sabiru tek nakon što se dobro osuše ili ih treba na suncu umjetno osušiti. Köni g navodi, da se iz svježih plodova ukuhava i ekstrakt, koji može da posluži u iste svrhe kao i sami plodovi. Po njemu takav ekstrakt sadrži: 28.75% vode, 0.65%; dušičnih sastojaka, 1.06% kiselina (kao jabučna), 63.62% šećera, 1.72% drugih ugljičnih hidrata i 3.78% pepela. Najčešće se iskorišćuju plodovi borovica za priredbu ljekovitih rakija. One dolaze u promet pod različitim imenima. Tako je hrvatska oznaka za ove rakije po borovici »borovič k a«, slovenska po brinji »b r i n j e v a c«, srpska po kleki »k 1 e k o v a č a. Nijemci te rakije zovu Wacholder, Steinhäger, Talijani g i n, Francuzi genievre. U Dalmaciji se priređuje od raznog bilja i od plodova borovice poznata rakija t r a v a r i c a, tj. droždenka, u kojoj su močene različite trave i plodovi borovice. Osim u nazivu ima i druge razlike između borovičke ili slov. brinjevca s jedne i klekovače s druge strane. Ta razlika leži u 81 |