DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1937 str. 37     <-- 37 -->        PDF

vodu. Taj postupak možemo da nastavimo u još nekoliko kaca, i to
dotle, dok se koncentracija soka iz bobuljica nije digla na kojih 18 do 20
Ballingovih stepena, odnosno dok bobuljice (trop) u prvoj kaci nisu
sasvim izlužene, t. j . isprane od šećera. Ballingovi stepeni su stepeni
sprave, koju zovemo i saharometar, a koja pokazuje, koliko u 100 kg
ispitivane tekućine ima kg. šećera. Tako na pr. ako dobiveni sok pokazuje
na toj spravi 18", znači da on sadrži u 100 kg 18 kg šećera ili bar
drugih topivih sastojina. U tom soku bilo bi zapravo 18 kg šećera samo
onda, kad bi on bio sastavljen samo od vode i šećera. Kako se pak u
njemu nalaze i druge otopljene tvari od plodova borovice, nije pokazivanje
spomenutog saharometra sasvim ispravno. Međutim za praktičnu
orijentaciju i za praksu proizvodnje ono je dovoljno tačno, jer nam omogućuje
da saznamo, koliko iz dotičnog soka možemo očekivati alkohola.
U praksi računamo, da svaki stepen Ballinga daje oko 0.5 litara čistog
alkohola. Dobiveni bi sok trebao prema tome nakon vrijenja sadržavati


u 100 1 oko 9 litara alkohola.


Kad smo dobili poželjnu koncentraciju soka, odvodimo ga u posebne
prostorije, u kojima nastojimo održavati najpovoljniju temperaturu
vrijenja, tj- oko 30"C. Ostavljamo da on ili sam od sebe prevrije ili ubrzavamo
vrijenje dodavanjem kvasca i drugih kemikalija, slično kao što
smo to opisali gore kod priredbe »matice«. Kod prerade nezrelih plodova
ili kad plodovi ne sadrže dovoljnu količinu šećera, može se dodati soku
i otopljenog šećera i time povisiti količinu alkohola.


Veća industrijska poduzeća ureduju posebne mehanizovane stanice
za izluživanje soka iz plodova. Kretanje sokova provodi se pomoću
pumpa, kace su vezane cijevima itd., tako da dobivanje soka sliči postupku
u šećeranama kod difuzije soka iz šećerne repe.


Treći postupak. Zgnječene plodove borovice destiliramo najprije u
posebnim aparatima pomoću vodene pare. U destilat prelazi eterično
ulje, a masa (komina), koja je zaostala u kotlu nakon destilacije, premjesti
se u kace, gdje se ohladi i uz dodatak kvasca prepušta vrijenju. Kvasac
moramo dodati, jer je divlji prirodni kvasac, koji se nalazio na plodovima,
destilacijom ulja uništen.


II. Destilacija provrelih komova od borovice.
Provrelu kominu treba predestilirati, da dobijemo rakiju. Destilacija
provodi se jednako i sa istim spravama kao i destilacija šljivovice.
Pomoću jednostavnih destilacionih kotlova dobivamo najprije nakon
prve destilacije tako zvanu »mekanu« ili »blagu« rakiju. Ona ima redovito
koncentraciju alkohola manju od 18 vol. %. U njoj nalazimo mnogo
drugih hlapivih sastojina sirovine kao i onih, koje označujemo imenom
»patoke«.1 Iz sirovine prijeđe nakon destilacije u destilat sva količina
eteričnog ulja. Ulje pliva na površini rakije i može se obrati i unovčiti.
Ono se miješa sa špiritom u svrhu pravljenja »gina« ili se, kako smo već
naveli, može upotrijebiti u medicinske svrhe. Nakon odstranjenja ulja
ostaje još uvijek u rakiji dosta mirisnih i okusnih sastojina borovice,


1 Patoke su viši alkoholi, koji su nastali vrenjem dušičnih spojeva. One imaju
karakterističan miris, čak i smrde, a odstranjuju se ponovnom destilacijom, ali ne
ipotpuno.


83