DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1937 str. 38 <-- 38 --> PDF |
koje zajedno sa čitavom patokom prave ovu »meku« rakiju oporom, sirovom. Da se digne sadržaj alkohola, a rakija bude finija, nužno je da se »meka« rakija još jedamput destilira ili, kako se stručno veli, rektificira. Produkat je »ljuta« rakija (prepeka) sa oko 40—50 vol. % alkohola. Finoću okusa i mirisa dobiva i ovaj produkat tek nakon duljeg ležanja. Najbolje je da leži u drvenim i to hrastovim bačvama. Po drugom od opisanih triju postupaka dobiveni se sok destilira nakon vrijenja mnogo lakše od komine dobivene prvim postupkom, i to s razloga što nije tako gust, pa ne postoji opasnost, da se tokom destilacije pripeče na zidove kotla, tj. da zagori. Okus po zagorjelosti veoma neugodno djeluje na kvalitet gotove rakije. U prvom destilatu ovoga soka nema toliko eteričnog ulja kao u »mekoj« rakiji dobivenoj prvim postupkom. I ovdje možemo ulje najprije obrati i onda mekanu rakiju ponovno destilirati na »prcpeku«. Po trećem postupku otstranili smo eterično ulje prije prevrijenja pomoću vodene pare, tako da prevrela komina ne sadrži više toliko ulja, da bi se ono moglo sakupiti nakon prve destilacije na površini rakije. Prepečena rakija, dobivena po ovom postupku, ima mnogo blaži miris i okus po borovici. Osim navedenih načina možemo praviti borovičku i po jednostavnijim, a time i jeftinijim postupcima. Tako možemo zgnječene plodove borovice močiti, macerirati u špiritu i nakon izluženja topivih sastojina borovice špirit destilacijom odijeliti od plodova. Tako se na pr. po jednom njemačkom postupku grubo istisne 2 i V2 do 3 kg plodova borovice i namočimo ih u 67 litara 60%-nog špirita i nakon maceracije polako destiliramo. Predestiliramo oko 57 litara sa koncentracijom od oko 55 do 66 vol. % alkohola. Nakon toga razrijedimo predestiliranu rakiju sa destiliranom ili prekuhanom vodom ili kišnicom na 40 vol- % alkohola i osladimo pridodatkom kojih 5 kg šećera. Još jednostavnije dolazimo do borovičke, ako cijele ili zgnječene plodove borovice močimo neko vrijeme u špiritu i posudu postavimo na toplije mjesto (na sunce), slično kako se postupa u kućanstvu kod pravljenja drugih voćnih rakija, te nakon izluženja topivih i mirisavih sastojina rakiju otočimo ili odfiltriramo. Kako iz navedenog izlazi, mogu dobivene rakije, tj. »borovičke«, biti veoma različite po okusu, po mirisu i po svojem nutarnjem sastavu, i to prema postupku, koji smo kod proizvodnje odabrali. Zato i nalazimo u prometu veoma različitih borovička, koje se u kvalitetu znatno razlikuju. Dobra i fina roba ne smije da sadrži previše eteričnog ulja, koje ju čini »oporom«, a mora da bude veoma pomno prepečena, tj. ne smije da sadrži previše »patoke«. Nadalje mora da bude dobro odležana, jer se samo time mirisave i ukusne sastojine spoje sa alkoholom, pa se dobiva ugodni »buket«, koji određuje kvalitet rakije. Naravno da okus i miris ishodne sirovine, t. j . plodova borovice, znatno upliviše i na okus gotove borovičke. Plodovi prije prerade moraju da budu što svježiji i zdraviji. Ne. smiju biti pljesnivi, smrdljivi ili čak nagnjili. Miris po plijesni ili gnjiloći plodova prenosi se na gotov produkat, pa se ne može tokom proizvodnje odstraniti. Može se uzeti, da se od 100 kg dobro zrelih plodova dobije oko 16 litara rakije sa oko 50 vol. % alkohola ili od 100 q plodova oko 8 hl čistog alkohola. V i 1 i k 0 v s k y navodi samo oko 6 hl čistog alkohola 84 |