DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1937 str. 42 <-- 42 --> PDF |
jeva, u vezi sa simpatičnim osebujnostima i varijacijama naše narodne kulture i narodnog karaktera, sa svim onim, što se u vidljivom svijetu u historijskom razvoju kod nas kao posljedica toga stvorilo i sačuvalo ili se i danas stvara i traje. Dosta je zaviriti u godišnje bilance našega državnog i narodnog gospodarstva, pa sjetiti se, da je u Italiji znatan dio, a u malenoj Švicarskoj i najveći dio narodnih primitaka prije svjetskog rata potjecao od razvijenog turizma. Odmah smo tada na čistu, da je razvijeni turizam naša Tiova i vrlo važna grana narodne privrede, a jer poglavito svjetska i domaća naša turistička publika posjećuje upravo poljoprivredno najzaostalije i ekonomski najsiromašnije naše krajeve, to je razvijeni turizam jedna od jakih i zgodnih poluga u rješavanju općeg problema naših pasivnih krajeva. Svaka grana narodnog života, pa dakako i svaka grana narodne privrede, ima svoje faze razvoja, sadanje svoje stanje kao i izvjesne prognoze za budućnost. Ako se sve to dobro iskoristi i sve što treba izvrši, pred razvojem je našega turizma još široko i plodno polje. Pravilan rad u tu svrhu mnogostran je i opsežan, a ja ću ovdje učiniti samo nekoliko napomena o jednom dijelu toga u budućnosti potrebnog rada, koji bi nas šumare i mogao i trebao u glavnom da interesuje. Za naše šumarske stručnjake bio bi to nov jedan rad, kao što je i turizam nova grana naše narodne privrede. Kako iz vlastitoga iskustva znam, da je vrlo teško razgovarati, a pogotovu sporazumjeti se o posve novim predmetima, to ću odmah spomenuti, da ovaj predmet u šumarskoj znanosti nije baš nov i posve tud. Imam pri ruci Wagnerovo izdanje Loreveve knjige »Handbuch der Forstwissenschaft« od godine 1913. Tu je u IV. svesku na str. 288. do 310. predmet enciklopedijski obradio Heinrich von S a 1 i s c h´ pod naslovom »Forstästhetik«, a napisao je, kako veli, god. 1885. pod istim naslovom i samostalnu knjigu. U šumarskim se dakle krugovima razgovaralo o tom još u minulom vijeku. Predmet je zašao i u okvir (šumarske znanosti, kad mu se daje mjesta pod posebnim naslovom u ozbiljnim šumarskim priručnicima, a prema tome je za šumarske stručnjake postao predmet intelektualnog zanimanja i praktičkog izvršivanja, kad to potrebe zatraže. Ja ću doduše opseg šumarskog stručnog rada u tom smislu u daljim izvodima nešto proširiti, inače bi bilo dosta, da samo upozorim na spomenute već Salischeve spise, na druga neka djela i na sve češće članke u šumarskim časopisima o nacionalnim parkovima, počevši od onih iz anala prvoga šumarskog internacionalnog kongresa u Rimu od godine 1926. To je proširenje potrebno načelno uopće (sa stanovišta logike), a traže ga kod nas i posebne naše prilike. Nisam stoga ni dao ovom referatu u naslov riječi »šumska estetika« ili šta slično, već sam upotrijebio riječ turizam. Ne ograničujem se dakle samo na to, da šumar nastoji, da šuma pored što veće ekonomske koristi bude i u estetskom smislu što savršenija i vrednija, nego da šumar kao obrazovan i tehnički spremljen čovjek nađe za sebe najbolje odgovarajuće mjesto u opsežnijem jednom sklopu radova oko unapređenja turizma uopće. Turizam se dakako ne smije shvatiti u onom najužem značenju, da izvjesni broj stranih ljudi dolazi u koje naše mjesto ili kraj na odmor ili da vidi prirodne ljepote i interesantnosti. Svrhe svakogodišnje cirkula 88 |