DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1937 str. 45 <-- 45 --> PDF |
to u dva tri slučaja agronomi. Nemaju li po svojoj naobrazbi na našim fakultetima baš šumari najviše preduvjeta, da sa najmanje dopune postanu vrlo sposobni takvi specijaliste? Samo se sobom razumije, da bi i običnom šumaru koristilo, da štogod ponese sobom iz škole i o tom poslu, jer gdje on u našim prilikama ne bi trebao da bude pokretač i voda uljepšavanja i udešavanja mjesta, ma i ne služio u prononsiranim turističkim mjestima?... A gdje ne bi njemu i struci donesao ugleda takav uspješni rad? Najveći broj ostalih turistički vrijednih objekata i vanrednih prirodnih ljepota, s kojih naša zemlja pored Primorja slovi, nalazi se u našim brdima. Brda su ujedno i prirodna domena šuma, a šume su opet i same po sebi ures prirode. U krasnom spletu brda, zaokružena prekrasnim šumama pretaču se i rone biserje i naša divna Plitvička jezera, taj naš turistički objekat prvoga i najvišeg ranga. Naša kamenita kraška brda kriiu u sebi mnoga još nikome nepoznata i od nikoga neviđena čitava podzemna začarana carstva ljepota, u kojima će danas sutra uživati i domaći i strani svijet. Seljačka smo zemlja sa bistrim i marljivim seljakom, ali može li u seljačkoj zemlji biti pravog i brzog napretka, ako narodna inteligencija ne pristupi živom i neumornom izučavanju prirode svoje zemlje. Ne može seljačka država napredovati, ako i osim čisto stručnih ljudi ne bude i medu svećenicima, učiteljima, pravnicima itd. amatera botaničara, geologa, klimatologa, a preko svega, ako čitava inteligencija ne bude poznavala života, rada i nedostataka onih milijona seljaka-radnika, koji daleko od grada u tim našim brdim i prašumama žive prepušteni sami sebi ili gorima od sebe. Ako šumar intelektualac uzme ovo pred oči, pa se pored toga sjeti, da je on jedan od onih, koji nijesu suđeni da rade poglavito za zelenim stolom i među četiri zida, onda će mu se odmah javiti pred sviješću i savješću zadaci, gdje on treba da preuzme vodstvo i organizaciju u duševnom i tehničkom smislu. Nije naime ni to svejedno, hoće li šumar u svijesti turističke javnosti biti najpouzdanija informacija, gdje je u okolici najbolje vino ili gdje se u terenu nalazi rijetka koja biljka, geološka formacija ili neobičan instruktivan pojav, prirodna koja mogućnost, da se iskorišćcnjem mrtvoga blaga koristi narodu, a napokon gdje će turista u narodu naići na pojavu novoga buđenja svijesti i naprednoga rada, koje će i gradskom čovjeku napuniti dušu radošću i oduševljenjem, da prione pun .nade svojemu poslu, jer neće propasti nezapažen i neupotrebljen. Mogućnost izvjesnog duševnog vodstva biti će možda dana samo nekima, no za rješavanje čistih tehničkih zadataka biti će sposobni mnogi. Lijepa je i sveta zadaća, da se probijaju prve staze, koje mogu biti presudne za to, hoće li naš domaći unutarnji turizam dobiti ispravan prosvjetni pečat, postati prolaženje otvorenim očima i otvorena srca među svijetom u svrhu naše nove djelotvorne prosvjete. Danas u brda, šume i planine idu prvi pioniri planinari, prirodnjaci, a bodri se na taj put i mladost- Nema sumnje, da će mnogo toga biti, što će zemlji našoj glas davati i među strancima, pa će i taj planinarski turizam u vezi sa kupališnim i morskim donositi i novčanih koristi. Za razvoj toga turizma treba još mnogo i osnovnoga početnog, a kasnije dugog i ustrajnog rada. Tu je još u prvom redu šumar pozvan, da bude prvi tehnički pionir. Brda i planine sa šumama poprište su njegova svakidanjeg rada. Od 91 |