DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1937 str. 51     <-- 51 -->        PDF

zemlju i nalazi se u boljem položaju na Jozefinskoj cesti, nalazi i drugih zaslužaba,
pa se manje bavi trgovinom drveta.


Godišnji kvantum iskorišćenja sviju vrsta drveta može da se uzme sa oko 800.000
kub. stopa, dakle uz uredno šumsko gospodarenje mogla bi se bez većih štetnih posljedica
za kasniju uporabu izvući još veća korist.


VII. odsjek odnosi se na političko razdjeljenje pukovnijskog područja, na škole i
crkve katoličke i pravoslavne (Griechische nicht uniierte Kirche).
VIII. odsjek govori o cestama i glavnim prometalima. Na koncu toga odsjeka
piše autor pod točkom 15.: Put za izvoz drva iz šume Jasenove bilo u Senj iznosu
11.000 hvati i jedva je upotrebiv za kola.
Toč. 16. Put od mosta preko Dobre kraj Ogulina (Sv. Petar) preko Bjelskog i
Musulinskog potoka na Jasenak kroz vrlo vrletan i brdovit kraj i kroz prašumu probijen
je godine 1824. i od naselja zadnjega sela prviput su te godine kola tamo došla.
Otada je taj put jako zapušten i potreban mu je velik popravak.


IX. odsjek: Vode, gorje, klima, vegetacija, minerali.
Na str. 120. piše: Vrst gorskoga tla je alpinski vapnenac kao u Juragorju, ali u
kraškoj formaciji sa ljevcima, manjim i većim kotlinama, zatvorenim dolinama, koje
su opet pune kraških vrtača. Sve brdske kose sastoje se iz kraških ljevaka, nigdje
nema neprekidnih strmina; zato izvoz drveta mora da svlada najveće teškoće.


Klima i vegetacija: Zemljište diže se u Ogulin, regimenti u formi terasa od istoka
prema zapadu; najniže leže kordunske kompanije Drežnik i Rakovica, onda primišljanska,
tounjska i dubravska kompanija. Ovi krajevi stradaju manje od udaraca vjetra
i imaju za nekoliko stupanja blažu klimu.


Kao druga stepenica diže se ogulinska, oštarska i plaščanska kompanija. Kao
pozitivna visina nad morem može da se uzme iznos od 900 do 1000 stopa. Klima je
grublja, hladnija zbog blizine visokog sredogorja. Zima počinje od polovice oktobra
do početka novembra i traje do u april. Još do polovice, šta više i do kraja maja dolaze
često kasni mrazovi. Polovicom septembra do početka oktobra javljaju se opet
jesenji mrazovi.


Na trećoj terasi leže modruška, jezeranska i brinjska kompanija, a najviše leži
krmpotska. Tu je klima još oštrija i promjenljivija.
Uspijevanju plodina ovdje je pogodnija kišna godina nego suho vrijeme, jer u
posljednjem slučaju na kamenitom tlu sve izgori i osuši se.


Vladajući vjetrovi jesu: sjevernjak, bura i južnjak, koji se zove »jauk« (? jug,
op. pisca), osobito u jesenskim, a najviše u zimskim mjesecima i u proljeću. Oba čine
radi svoje žestine nerijetko velikih šteta u šumama i na stambenim zgradama. Osobito
bura bjesni često više dana neprekidno i čini čitave predjele, kao u krmpotskoj kompaniji,
i za vozača i za pješaka vrlo opasnima. Visoka i prema mora nagnuta brda
uzrokuju u višim regijama gotovo neprekidan boj između hladnijih kontinentalnih i
sjevernih vjetrova sa blažim morskim zrakom; radi toga je često nad morem vedro
nebo, dok su na brdima i u zaleđu teški oblaci i gusta magla.


Vegetacija prema visinskim stepenima različito dospijeva, tako da je razlika
između pojedinih terasa 10—15 dana.


Mineralija. U primišljauskoj kompaniji u dolini Mrežnice ima smeđega ugljena,
ali koji zbog slabe gorive vrijednosti još nije uopće iskorištavan. Od drugih korisnih
minerala ne nalazi se ništa osim dobrog vapnenca za vapno i dobroga kamena za
zidanje. Velika ležišta ilovače dozvoljavaju fabrikaciju cigle, ali zbog primjese pijeska
i ta je od srednjega kvaliteta.


U XI. odsjeku (Osobite znamenitosti i bilješke) pod točkom 2 piše: God. 1632.
naselili su nesiedinjeni Grci (Srbi, op. pisca) Gomirje, Vrbovsko, Drežnicu i Moravice
došavši u područje regimente iz Turske Bosne i prema jednoj ispravi iz god. 1658.,
koiu imaju u rukama i koja je od više regimenata potvrđena, kupili su od grofova


97