DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1937 str. 6 <-- 6 --> PDF |
U relaciji prema ostalim vrstama šumskoga vlasništva ima komunalnih šuma 27%. Detaljnije vidi u priloženoj tabeli. Ako izostavimo malu površinu šuma gradova, komunalno šumarstvo stvarno čine seljačke šume. I. VRST KOMUNALNIH ŠUMA. Po § 56 zakona o šumama od 21 decembra 1929 god. stoje pod naročitim javnim nadzorom između ostalih i komunalne šume, a to su šume: 1. samoupravnih tijela, 2. plemena, 3. imovnih općina, 4. zemljišnih zajednica i 5. sličnih korporacija. Pod komunalnom šumom u užem smislu smatram takav ekonomski objekat, javno-pravnog ili privatno-pravnog karaktera, čijim se redovitim prihodom, salva rerum substancia, godišnje ili periodički, posredno ili neposredno podmiruju zajedničke potrebe korisnika šuma ili neposredno samog vlasnika šume kao pravnoga lica. U širem smislu, a po općem građanskom zakoniku (§ 1175 i slijedeći) komunalne su šume zajedničko dobro, zajednica šumskih dobara, nastala pogodbom između više lica, koja su uložila ili samo svoj trud ili i svoje stvari (svaki svoju šumu) da postignu zajedničku korist. Ovakove su šume po našem zakonu o šumama zadružne i nisu predmetom ovoga prikaza. 1. Samoupravne šume. Ovamo spadaju šume banovinske- gradskih i seoskih općina. Banovinskih šuma ima malo, a tvorevina su najnovijeg vremena. Prema istorijskom razvitku gradova i općina razvijena je jača ili slabija općinska samouprava. Gradovi su došli do svojih šuma donacijom ili kupnjom. Tako je u savskoj banovini grad Zagreb došao do svojih šuma u površini od 724 kat. jutra parnicom od vlastelina medvedgradskog Gregorijanca krajem XVI vijeka. Poslije 1903 godine prikupio je još 1680 jutara. Služe u jednom dijelu općim potrebama općine ($ 288 općega građanskoga zakonika) kao prirodni park, kojim se služe svi stanovnici grada Zagreba (§ 19 Zakona o gradskim općinama), dok se ostali dio redovno iskorišćuje. Grad Varaždin ima 2.205 kat. jutara šuma, do kojih je došao donacijom Kralja Andrije II god. 1219. Gradu Požegi darovala je poveljom Kraljica Marija Terezija god. 1765 sadanje šume u površini od 4.396 kat. jutara. Grad Križevci došao je do svojih šuma u današnjoj površini od 1067 kat. jutara najviše kupom. Za šumu Kotar grada Petrinje u površini od 2.443 kat. jutara nema podataka, kako je grad do njih došao. Grad Koprivnica došao je do svojih šuma u površini od 1434 kat. jutara donacijom vojvode Stjepana u XIV vijeku. Svim spomenutim gradskim šumama koriste se gradske općine neposredno, a prihodi se, materijalni ili novčani, troše na komunalne gradske potrebe. Pojedini građani nemaju neposrednog ličnog prava na gradske šume. Prema tomu se njima neposredno i ne koriste osim nekojih građana grada Petrinje. Starije općine, koje su bile u sretnijem položaju, imale su svoje šume i pašnjake i kao dio imetka samouprave, i to početkom tako, da je samo jedan dio općinara po naslijeđenom pravu imao u granicama stanovite općine zajednička zemljišta, pašnjake i šume, koje su po ne 52 |